Čemu služe hrvatske udruge, tribina u Badenu.

Publika.

Čemu služe hrvatske udruge bio je naziv tribine koja je održana u subotu, 27.svibnja 2006. u prostorima Hrvatskog instituta u Riedenu kod Badena.

Sudionici tribine: Josip Jelečević (NK Croatia Zürich), Jozo Jurić (NK Hajduk Zürich), Hrvoje Krip (Hrvatsko inženjersko društvo Neuenhof), Pave Medved (KUD S.S.Kranjčević Zürich), Zvonimir Mitar (Hrvatski humanitarni forum Baden), Želimira Purgar Perović (Hrvatski kulturni klub Baden) i Stjepan Šimić (OK Croatia Zürich) pokušali su pronaći odgovor na to pitanje uz pomoć voditelja tribine Damira Petkova. Naravno da je teško naći odgovor na ovakvo pitanje. Svaka udruga razlikuje se od drugih po svojim ciljevima i predmetom djelovanja; na takvo jedno pitanje sigurno imaju različit odgovor sportske udruge od kulturnih udruga. Da bi dobio što potpuniji odgovor, voditelj tribine je pri odabiru sudionika nastojao pozvati predstavnike udruga raznih vrsta, međutim, u toku tribine se iskristaliziralo da gotovo sve udruge imaju gotovo identične probleme: nedostatak materijalnih sredstava za uspješan rad udruge, problem opadanja broja članova i motivacije samih članova, “starenje” udruge i izostanak novih, mladih članova.

U prvom dijelu tribine, nakon uvodnog izlaganja Damira Petkova, su predstavnici udruga rekli nekoliko riječi o svojim udrugama, godini osnivanja, broju članova, djelatnosti udruge i njenim poteškoćama. Među najstarije udruge svakako spada i nogometni klub Croatia koji se natječe u trećoj ligi. Problem s mladim članovima nije toliko akutan (jedna nogometna momčad i ne može bez mladih igrača) koliko loši materijalni uvjeti i izostanak sponzora što onemogućuje klub u ostvarenju nekih boljih rezultata. S nogometnim klubom Hajduk (postoji 25 godina) nemaju neku jaku suradnju, uglavnom se ta suradnja odnosi na dogovaranje o terminima nogometnih turnira i klupskih zabava, a potaknuta je nakon sastanaka hrvatskih udruga u Konzulatu i Zugu. Odbojkaški klub Croatia osnovan je tek pred 3 godine i “dogurao” je do druge lige i bavi se isključivo sportskim radom te nemaju, osim aktivnih igrača, velik broj članova. KUD S.S. Kranjčević djeluje u prostorima NK Croatia u Zürichu, uz plesače djeluje i tamburaška grupa. Imaju relativno “mlado” članstvo (48 članova, prosjek 26-27 godina) i njeguju suradnju s ostalim folklornim udrugama u Švicarskoj, a pogotovu s švicarskim društvima. Jednom godišnje putuju u Hrvatsku. Ta putovanja, kupnja nošnji i instrumenata iziskuju velika materijalna izdavanja. Udruga se sama financira, uglavnom organiziranjem raznih zabava. Kod organiziranja takvih manifestacija također se osjeti razlika u motiviranosti pojedinih članova, kaže voditelj Medved, i ponekad je vrlo teško raditi s mladim ljudima. Hrvoje Krip rekao je nekoliko riječi o Hrvatskom inženjerskom društvu. HID je specifično društvo čiji su članovi svoje slobodno vrijeme spojili s zanimanjem. Nisu nikakvo “elitno” društvo, ali su njihova predavanja obično nezanimljiva šroj publici. On sam tek je od nedavno u Švicarskoj i nije još toliko upoznat s djelovanjem drruštva u prošlosti, ali se u kasnijoj diskusiji iz publike čulo da društvo postoji već duži niz godina, a formirano je s ciljem tehnološke i znanstvene pomoći Hrvatskoj. Zanemariv je broj inženjera koji su rođeni u Švicarskoj. HID dobro surađuje s ostalim udrugama i na organiziranju raznih drugih kulturnih, humanitarnih i društvenih manifestacija: npr. “kulturna janjetina” i “kulturna prasetina”. Zvonimir Mitar govorio je o Humanitarnom forumu, njegovom osnutku 1991. godine i količini robe koje je odaslana u Hrvatsku. Na pretprošloj godišnjoj skupštini postavljeno je i pitanje nužnosti postojanja Foruma sada kad je Hrvatska uređena država. Mitar je rekao da se više ne organiziraju redoviti transporti ali da je šteta sada prekinuti sve uspostavljene kontakte jer se povremeno javljaju švicarske ustanove koje žele donirati neke stvari Hrvatskoj (npr. bolnički kreveti), a postoje i brojna kumstva koja i dalje treba njegovati. Hrvatski kulturni klub nastao je 2001. godine od članova koji su bili prije u nekim drugim udrugama (prije svega HKZ). Izdaju list Libra i organiziraju razne kulturne manifestacije (koncerti klasične glazbe, kazališne predstave, predavanja) i društvene aktivnosti (plesne večeri, piknici). Također imaju problema s podmlatkom. Probali su motivirati mlade ljude za suradnju u Libri ali je ta suradnja izostala. Želimira Purgar-Perović smatra da je glavni razlog u tome što je prva generacija Hrvata, koja čini jezgru udruga, daleko više vezana za Hrvatsku i ima određene nacionalne “instinkte” kojih druga generacija nema. Ne može se reći da druga generacija ne voli Hrvatsku, najbolje se to vidi po nogometnim navijačima, posjeti pop-koncertima i hrvatskim klubovima, ali mladež koja je ovdje stekla svoj identitet i integrirani su u ovo društvo ne žele se uključiti u one udruge gdje dominiraju Hrvati prve generacije. Mladi se lako uključuju u sportske i folklorne udruge ali teško prelaze barijeru nekih kulturnih udruga.

U drugom dijelu tribine uključili su se i posjetioci u diskusiju pa su se čula i neka druga iskustva. Neki predlažu da bi se Hrvati trebali uključiti kao pojedinci u švicarske udruge i tako lobirati za Hrvatsku, npr. u pjevačkim zborovima. Bilo je i zanimljivih misli iz publike koji smatraju da svaka generacija treba dostojno odigrati svoju ulogu. Prva generacija imala je drugi poriv pri organiziranju pojedinih udruga, dok današnja mladež ima druge motive i njima treba prepustiti da sami organiziraju svoj društveni život. Neki smatraju da mladi imaju problema i sa svojim identitetom jer žive u drukčijem okruženju nego što žive mladi u Hrvatskoj. Nemaju podršku šire socijalne zajednice (bake, djedovi, rodbina…).

Ova tribina svakako nije našla odgovor na postavljeno pitanje iz naziva tribine, ali je pokazala da postoje veliki problemi u hrvatskim udrugama. Udruge su potrošene, iscrpljene, okrenute same sebi i nemaju snage pokrenuti nešto kvalitetno novo što bi privuklo i mlađe članove. Mladi hrvatstvo doživljavaju na drukčiji način i uglavnom se to svodi na jeftini konzumerizam. Tvrdnja voditelja tribine da je hrvatski duh obrnuto proporcionalan stupnju obrazovanja mladih Hrvata također puno govori. Sve u svemu, bila je to korisna tribina ali broj gostiju (dvadesetak) najbolje pokazuje kakav je interes Hrvata u Švicarskoj za hrvatske udruge.

Tekst i foto: Fredi Ivić

Damir Petkov, voditelj tribine.
Damir Petkov, voditelj tribine.
Josip Jelečević (NK Croatia Zürich), Jozo Jurič (NK Hajduk Zürich)
Josip Jelečević (NK Croatia Zürich), Jozo Jurič (NK Hajduk Zürich)
Pave Medved, KUD S.S. Kranjčević.
Hrvoje Krip, Hrvatsko inženjersko društvo.
Zvonimir Mitar, Hrvatski humanitarni forum.
Želimira Purgar Perović, Hrvatski kulturni klub.
Publika.
Sudionici tribine.

Komentiraj

Upišite komentar!
Unesite vaše ime