U Zagrebu održan prvi iseljenički kongres

U Zagrebu se od 23.06. 2014 – 26.06.2014 održao Prvi iseljenički kongres. Bio je to prvi znavstveni skup na kojem su se okupili Hrvati iz domovine i cijelog svijeta te u svojim izlaganjima prenijeli vlastita iskustva iz zajednica gdje žive i iznijeli prijedloge kako poboljšati suradnju između domovine i iseljeništva.

Nakon svečanog otvaranja himnom u starogradskoj vijećnici, kardinal Bozanić blagoslovio je kongres i sudionike: – Ti Gospodine vidiš titraje njihovih duša. Iz njihovih žrtava izrasli su plodovi – bile su uz blagoslov njegove riječi.

Slijedio je pozdrav predsjednika Sabora Josipa Leke. – Dobro došli u domovinu, prenosim vam pozdrave iz Sabora – obratio se nazočnima. – Iako je iseljeništvo stoljetno, ovo je tek prvi kongres. A još se na žalost i danas iseljavaju Hrvati. Potrebno nam je zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske – rekao je u svom govoru.

U ime Organizacijskog Odbora pozdravio je predsjednik Marin Sopta. – Zagovarali smo ovaj kongres već dugo godina i napokon smo uspjeli. Pred nama su izazovi i prepreke, trebamo se okrenuti budućnosti. Potrebni su nam mladi, školovani ljudi koji nisu opterećeni prošlošću i koji ljubav prema domovini stavljaju u prvi plan – rekao ja između ostalog u svom pozdravu i zahvalio donatorima iz domovine i iseljeništva te studentima koji su bez honorara pomagali u organizaciji i tijekom kongresa.

Veleposlanici Australije Susan Cox, Čilea German Ibarra i Kanade Louise LaRocque u govorima su se osvrnuli na hrvatsku dijasporu u svojim zemljama i pohvalili Hrvate koji u njihovim zemljama predstavljaju svoju domovinu. Najveći pljesak dobio je na otvaranju veleposlanik Poljske Maciej Szymanski. – I Poljska je, kao i Hrvatska, zemlja iseljavanja – rekao je na hrvatskom jeziku – Poljaka izvan granica ima oko 18 milijuna, nakon demokratskih promjena domovina Poljska pojačala je suradnju s Poljacima koji žive u iseljeništvu.  Podsjetio je i na osnivanje Saveza Poljaka 1938., kada su na Prvom Kongresu donijeli pet zapovijedi: 1. Mi smo Poljaci 2. Vjera naših očeva je vjera naših potomaka 3. Poljak je Poljaku brat 4. Svaki dan Poljak služi narodu 5. Poljska je naša majka, a o majci se ne smije govoriti loše.

Uz njih, sudionicima kongresa obratili su se izaslanik zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine te hrvatski zastupnik u Australskom parlamentu Toni Krstičević.

Snakon kratke stanke slijedio je radni dio kongresa  u kojem su izlagali Luka Budak, Branko Salaj, Adela Poprezenović, Šimun Šito Ćorić, Antun Babić i Marin Sopta. Poslije ručka slijedila su izlaganja, prvi dan je završio domjenkom na koji je pozvao gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić.

Kongres je u utorak i četvrtak nastavljen s izlaganjima, raspravama i zanimljivim diskusijama. U srijedu su sudionici nazočili misi koja je održana povodom Dana Državnosti u crkvi Sv.Marka, na večer svečanom koncertu u gradskom kazalištu Komedija gdje su nastupili Oliver Dragojević, Zbor Izvor, Anja Šovagović, Joško Ševo, Tomislav Martić, Tamburaški Orkestar „Bosiljak“, Valentina Fijačko, Nikolina Pinko, Renata Sabljak, Stjepan Franetović i Klapa Janjevo.

Kongres je završio u petak, 27. lipnja 2014 godine tiskovnom konferencijom na kojoj je predstavljena tokom kongresa donešena rezolucija (LINK). Rezolucija završava porukom koju su sudionici kongresa uputili hrvatskoj javnosti: Hrvatska je iseljenička majka, a o majci se uvijek lijepo govori.

Iz Švicarske su uz fra Šitu Ćorića na kongresu aktivno sudjelovali Marijan Karabin i Ruža Studer. Fra Šito je u svom govoru govorio o potrebi za zdravom cjelovitošću hrvatskog korpusa te naglasio da ne treba sve Hrvate trpati u isti koš jer druge probleme imaju Hrvati u Bosni i Hercegovini nego Hrvati u iseljeništvu. Marijan Karabin predstavio je svoj polustoljetni pjesnički rad koji je obilježen motivima domovine i patnjama hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu a Ruža Studer se kritički osvrnula na djelovanje Hrvata i hrvatskih udruga u Švicarskoj.

Najpozitivnije s kongresa je činjenica da su nazočili mnogi mladi, visokoobrazovani Hrvati i Hrvatice iz domovine i cijelog svijeta. Uz njih, autorica ovog članka izdvaja temu koja za mnoge iseljenike još uvijek nije završena: Izlaganje profesora Nikole Mijatovića: Porez na mirovine povratnika – zašto otežavamo povratak naših iseljenika, a povratnike tjeramo u emigraciju? (LINK) Ostaje pitanje hoće li kongres polučiti uspjehom, ispuniti očekivanja i hoće li se ispuniti želja mnogih Hrvata i Hrvatica iz iseljeništva po pitanju jačanja suradnje iseljene Hrvatske i domovine.

Ruža Studer

Marin Sopta - glavni organizator Kongresa. Sudionici Kongresa u starogradskoj vijećnici. Fra Josip Bebić, ravnatelj inozemne pastve. Sudionici Kongresa na primanju kod zagrebačkog gradonačelnika Bandića. Nastup Olivera Dragojevića u kazalištu Komedija. U pozadini motiv s hodočašća u Einsiedeln.

{gallery}stories/foto/opcenito/iseljenicki_kongres_2014/{/gallery}