69 sudionika iz 42 tvrtke i institucije, šest sugovornika na pozornici i izaslanstvo Ministarstva gospodarstva koje je doputovalo iz Zagreba. Hrvatsko-švicarski gospodarski klub okupio se 19. rujna 2026. u salonu BMW-a i MINI-ja u Dielsdorfu i cijelu večer posvetio jednom pitanju: isplati li se švicarskom poduzetniku ulagati u Hrvatsku. Odgovor s pozornice bio je jednoglasan, ali ne i naivan.
Doček uz apéro
Vrata su se otvorila u 18 sati. Gosti su dočekani uz apéro, između automobila domaćina, tvrtke Hedin Automotive Schweiz AG. Prvih četrdeset i pet minuta nitko nije žurio prema stolicama. Poduzetnici iz Švicarske upoznavali su se s gostima iz Hrvatske, a razgovori su počeli mnogo prije nego što je itko stao za mikrofon.
Dva broja umjesto uvodnih fraza
U 18:45 predsjednik kluba Toni Propadalo otvorio je službeni dio. Zahvalio je domaćinu i sponzoru, tvrtki Hedin Automotive Schweiz AG, koja klubu nije samo ustupila salon nego ga je cijelu večer i vodila kao pravi domaćin, te izlagačima, počasnim gostima i Upravnom odboru.
Zatim je odmah prešao na brojke. Trgovinska razmjena između Švicarske i Hrvatske iznosila je lani 746 milijuna franaka, osam i pol posto više nego godinu prije. Švicarska izravna ulaganja u Hrvatsku dosegnula su oko 220 milijuna eura, najviše ikad.
“Hrvatska je za mnoge Švicarce i dalje Jadran ljeti, dva tjedna odmora pa natrag na posao”, rekao je Propadalo i ponudio drugu sliku, onu tržišta koje raste i koje švicarski kapital već godinama prepoznaje.
Format večeri najavio je jednom rečenicom. Na pozornici, rekao je, ne sjede ljudi koji govore o Hrvatskoj, nego ljudi koji govore iz Hrvatske.
Prvi panel: kako vratiti znanje u Hrvatsku
Prva rasprava vodila se na njemačkom. Za stolom su bila tri čovjeka koja Hrvatsku ne poznaju iz prezentacija. Marcel Thoutberger sudjelovao je kao predstavnik Gospodarske komore Švicarska – Srednja Europa, zadužen za hrvatsko tržište. Helmut Schaljo došao je iz tvrtke Variosystems AG, proizvođača elektronike koji pogon drži u Varaždinu. Patrick Inauen vodi tvrtku Inauen-Schätti AG iz Schwandena u Glarusu, koja gradi žičare i kosa dizala.
Nije bilo klasičnih pitanja i odgovora. Moderator je u krug postavio pitanja, a panelisti su o njima raspravljali međusobno. Najviše je vremena dobilo ono koje se tiče ljudi, a ne kapitala: kako motivirati hrvatske stručnjake koji rade u Švicarskoj da se vrate na hrvatsko tržište i ondje primijene ono što su ovdje naučili.
Odgovori su se, unatoč različitim industrijama, poklopili. Hrvatska vrijedi, a ljudi su vrijedni, složili su se panelisti. Problem nije u volji ni u sposobnosti, nego u alatu i u okviru. Ljudima treba dati alat za rad, smanjiti količinu improvizacije koja je u hrvatskom poslovanju još uvijek uobičajena i usmjeriti ih prema strukturi kakva se očekuje na zapadnim tržištima. Tko to napravi, dobiva tim koji funkcionira.
Jednako su otvoreno govorili i o troškovima. Hrvatska, istaknuli su, nije nužno jeftinija od drugih zemalja u regiji i tko ide onamo samo zbog cijene, ide iz krivog razloga. Ono što Hrvatska nosi jesu iste vrijednosti i isti način razmišljanja kao u Švicarskoj, a to je prednost koju treba podupirati i potencirati.
Na pitanje je li za ulazak prekasno odgovor je bio kratak: nikad nije kasno. Panelisti su naglasili da svaku priliku za ulaganje u Hrvatsku uzimaju u obzir, između ostalog i zahvaljujući suradnji s generalnim konzulom Republike Hrvatske u Zurichu Slobodanom Mikcem, koji je, kako su rekli, uvijek djelovao kao partner, a ne kao ured.
Drugi panel: tko podiže slušalicu
Drugi dio vodio se na hrvatskom, sa sažetcima na njemačkom nakon svakog bloka, jer dio publike ne govori hrvatski. Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, iznio je što država konkretno stavlja na stol: poticaje za ulaganja, greenfield lokacije u poslovnim zonama, praćenje kroz sve faze projekta i jedinstvenu kontaktnu točku umjesto obilaska šaltera. Tonči Petrić predstavio je Meeting G2, mrežu koja povezuje Hrvate u domovini i iseljeništvu, a Igor Matić govorio je u ime ACAP-a, udruge hrvatsko-američkih stručnjaka.
Rasprava se brzo usmjerila na ono što švicarske poduzetnike najviše zanima, a to su potencijali i poteškoće u suradnji s nadležnim tijelima u Hrvatskoj. Batinić je poteškoće odlično obrazložio i iznio jasnu preporuku: prvi kontakt treba biti s Ministarstvom, prije nego što se ulagač obrati privatnim organizacijama i posrednicima.
Oko toga se panelisti nisu posve složili, što je raspravi dalo vrijednost kakvu usklađeni panel nikad nema. Ton je ostao dobar od prve do zadnje rečenice, a umjesto zaoštravanja rasprava je završila otvaranjem vrata za suradnju između institucija i udruga, bez obzira na to tko je prvi na redu.
Zagreb je doputovao u Dielsdorf
Dolazak izaslanstva Ministarstva gospodarstva nije bio slučajan. Organiziran je u suradnji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu i CSEC-a, na poziv veleposlanice dr. sc. Andree Bekić. Uz Batinića, Ministarstvo su predstavljali Ana Čulo, Sanja Sić Zagorščak i Davor Pitting.
Veleposlanstvo je nakon skupa ocijenilo da je postignuta sinergija između švicarske poslovne zajednice i hrvatskih institucija te potvrdilo spremnost na daljnju suradnju. Dojmovi kolega iz Ministarstva, poručili su iz Berna, vrlo su dobri.
Mini Expo poslije panela
Kad je službeni dio završio, otvorio se Mini Expo. Četiri izlagača, bez pozornice i bez prezentacija, samo razgovor jedan na jedan.
Ministarstvo gospodarstva imalo je štand s informacijama o investicijskom okruženju, poticajima i greenfield lokacijama, pa je publika pitanja s panela mogla nastaviti izravno, s onima koji na njih i odgovaraju. Konzultantska kuća Daluma iz Zagreba na prijenosnom je računalu pokazivala kako izgleda podrška pri osnivanju i širenju poslovanja u Hrvatskoj. Helvetia osiguranje, glavna agencija Lachen, savjetovala je o osiguranju i mirovinskoj skrbi za poduzetnike. Mirakul Weine iz Zuricha donio je hrvatska vina na degustaciju, od bijelih i crnih do pjenušavih i desertnih.
Zahvale konzula i Veleposlanstva
Nakon panela i Mini Expa gostima su se obratili generalni konzul Republike Hrvatske u Zurichu Slobodan Mikac i Saša Čvrljak iz Veleposlanstva u Bernu. Obojica su zahvalili na suradnji s CSEC-om, izdvojivši predsjednika kluba Tonija Propadala i dopredsjednika Kristijana Tunjića, te sve članove kluba i Glavnog odbora, za rad na povezivanju hrvatske gospodarske zajednice u objema državama.
Panelisti su na kraju dobili poklon, čokolade švicarske kuće Favarger, čiji je vlasnik Luka Rajić. Izbor nije bio slučajan i najbolje govori koliko su Hrvati u Švicarskoj postali jaki. Svih 69 sudionika večer je napustilo s goodie bagom punim slastica i drugih sitnica.
Što ostaje
Oduševljenje je bilo opće, i to ne samo iz pristojnosti. Švicarski poduzetnici dobili su odgovore od ljudi koji u Hrvatskoj već posluju, hrvatske institucije dobile su izravan uvid u to što investitore iz Švicarske stvarno zanima, a klub je pokazao da može za isti stol dovesti ministarstvo, diplomaciju i gospodarstvo.
Business Connect 2026 razlikovao se od lanjskog izdanja po tome što tema nije bila jedna industrija, nego jedno tržište. I po tome što o tom tržištu nisu govorili promotori, nego ljudi koji su ondje već nešto izgradili ili svakodnevno rade s ulagačima. Razgovori su se otegnuli dulje nego što je program predviđao, a svaki je sudionik poslije dobio popis svih 69 sudionika i 42 organizacije, kako bi došao i do onih koje te večeri nije stigao upoznati.
Sljedeći susret kluba je božićni apéro u petak, 4. prosinca 2026.
Foto: Daniel Gašić / Emotionframe