„Najvažnija poruka koju sudionici Ljetne škole ‘’Domovina’’ nose sa sobom jest da u Hrvatskoj nisu gosti, nego dio nedjeljivog hrvatskog naroda“, poručila je za portal Hrvati.ch, Croatiana Gregurić, savjetnica za pitanja hrvatskog iseljeništva u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, nadležna za ovaj hvalevrijedan projekt. U toj jednoj rečenici sažet je i glavni cilj Ljetne škole ‘’Domovina’’, povezivanje mladih Hrvata iz cijelog svijeta s domovinom, njezinom kulturom, jezikom i identitetom. Projekt iz godine u godinu raste, a interes je toliki da se za svako novo izdanje traži mjesto više. Croatiana se nedavno vratila s četvrte po redu škole, dvotjednog putovanja (od 1.-13. lipnja), provedenog s mladima hrvatskih korijena sa svih kontinenata. Dojmovi se još sliježu, emocije su, kaže, svake godine sve snažnije, a međusobna povezanost dublja. U nastavku pročitajte sve o projektu koji okuplja Hrvate bez obzira na to gdje žive i pomaže im otkriti što više o svojim korijenima, a možda i isplanirati budućnost u Hrvatskoj!
Hrvati.ch: Koliko je Ljetna škola ‘’Domovina’’ važan projekt za Hrvate izvan RH, konkretno zašto?
Croatiana Gregurić: Ljetna škola ‘’Domovina’’ jedan je od projekata koji odgovaraju na pitanje kako mladim generacijama hrvatskih iseljenika približiti Hrvatsku, približiti im njihove korijene, pokazati što je suvremena Hrvatska, ali i povijest nastajanja suvremene hrvatske države. Kroz ove četiri generacije polaznika, najveći broj njih nikada nije niti bio u Hrvatskoj, ili su bili svega jednom. Onaj manji broj polaznika koji je češće posjećivao Hrvatsku, vidjeli su samo obalu i mjesta iz kojih potječu. Programom smo nastojali odgovarati na potrebe i jedne i druge kategorije polaznika. I vjerujem da smo uspjeli. Moram istaknuti da je projekt nastao u suorganizaciji s Udruženjem hrvatsko-američkih profesionalaca (Association of Croatian American Professionals, ACAP), a uz brojna ministarstva, gradove, općine, Hrvatski sabor i Vladu, sveučilišta, posebno bih istaknula kontinuiranu podršku koju projektu pruža Hrvatska turistička zajednica (HTZ), naš zaista važan partner i oslonac u projektu.
Hrvati.ch: Velika je ovo prilika za mlade da upoznaju zemlju svog porijekla, kakve dojmove čujete od njih, s kakvim porukama odlaze iz škole?
Croatiana Gregurić: Dojmovi su uvijek sjajni, iako je program Škole izuzetno intenzivan. Tijekom programa jesu umorni, ali na kraju kažu da ne bi ništa preskočili. Od jutra do mraka su u pokretu. Poruka s kojom odlaze je da su u Hrvatskoj doma, da nisu gosti, nego dio nedjeljivog hrvatskog naroda i da, iako je Hrvatska zemlja njihovih predaka, zemlja njihove obiteljske prošlosti, ona je i njihova domovina u kojoj imaju otvorena vrata za građenje vlastite budućnosti.
Hrvati.ch: Kakve su priče naših iseljenika koji pohađaju ovu školu? Ovdje je riječ o mlađim generacijama, kako žive vani, kako doživljavaju domovinu, koliko im je važno ostati povezan s njom?
Croatiana Gregurić: Polaznici pripadaju različitim valovima iseljavanja, nekima su prabake i pradjedovi iselili iz Hrvatske, a nekima roditelji, tako da su i njihovi dojmovi i doživljaji različiti. Naglašavaju uvijek koliko su impresionirani hrvatskim ljepotama, sigurnošću i načinom života, ali i iskrenim oduševljenjem kojima su primljeni u svakoj općini, svakom gradu, županiji, Hrvatskom saboru, čak i od strane predsjednika Vlade RH.
Hrvati.ch: Govore li ikad o povratku?
Croatiana Gregurić: Povratak se uvijek, baš uvijek, javi kao tema, neki nas izravno pitaju i kažu svoje planove, neki su zainteresirani za učenje hrvatskog jezika, naročito mladi iz Južne Amerike, jer su svjesni da je jezična integracija potrebna za kvalitetan život u Hrvatskoj. Naravno da je Uredu drago čuti za svakog polaznika koji se nakon Domovine upisao na tečaj hrvatskog jezika u RH (npr. Croaticum) ili započeo proces stjecanja hrvatskog državljanstva s namjerom da dođe živjeti u Hrvatsku. Vjerujem da je i mjera Biram Hrvatsku posebno atraktivna starijim polaznicima Ljetne škole ‘’Domovina’’.
Hrvati.ch: Vi ste unutar projekta glavna spona Hrvata izvan RH s Hrvatskom, dajete im priliku da upoznaju svoje korijene na terenu, iz prve ruke, koliko vas to ispunjava?
Croatiana Gregurić: Kao pravnica, nisam mislila da ću ikada raditi ovakav projekt koji će imati kulturnu i povijesnu dimenziju s puno mladih osoba za koje postanete odgovorni, unatoč tome što su punoljetni. Osobno mi je to velika odgovornost, sigurnost svakog polaznika nam je uvijek prioritet, a oni se nalaze u njima nepoznatoj državi čiji jezik u pravilu ne razumiju, a s obzirom na dob normalno je da su željni iskustava i zabave. Kao voditeljica projekta, koji je samo jedan od niza projekata Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH usmjeren mladima, moram priznati da projekt ima iznimno emotivan učinak – i na polaznike i na nas iz Ureda koji ga vodimo.
Hrvati.ch: Kako je koncipiran program, na čemu je najveći fokus?
Croatiana Gregurić: Teško je istaknuti jednu fokalnu točku programa. Na Srđu, na kninskoj tvrđavi i u Vukovaru se koncentriramo na Domovinski rat. U Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Varaždinu i Osijeku polaznici mogu vidjeti što smo uspjeli napraviti od 1991. do danas, iako smo bili izloženi agresiji i strašnom ratu. Međunarodni uspjesi Hrvatske kao suvremene, moderne države, poput ulaska u Sjevernoatlantski savez, EU, Schengenski prostor i Eurozonu time dobivaju snažniju dimenziju, kad vide kakvi su nam počeci bili. Time kao narod pokazujemo svoju otpornost, predanost i upornost. A oni pripadaju tom narodu.
Hrvati.ch: Koja su najčešća pitanja i teme koje ih zanimaju?
Croatiana Gregurić: Pitanja su zaista različita – od onih praktičnih koja su usmjerena na povratak u Hrvatsku, stjecanja hrvatskog državljanstva, nostrifikacije diploma, preko pitanja o Domovinskom ratu, do pitanja o tome kako razviti poslovnu mrežu u Hrvatskoj. Hrvatsko vojno učilište je organiziralo niz sjajnih predavanja o Domovinskom ratu koja su im dodatno probudila znatiželju. Jednako tako, hrvatska kultura, koja je istovremeno i mediteranska i srednjoeuropska, je izuzetno zanimljiva, brojne povijesne ličnosti poput Ivana Meštrovića, Nikole Tesle, blaženog kardinala Stepinca inspiriraju brojna pitanja.
Hrvati.ch: Koji grad ih najviše oduševljava?
Croatiana Gregurić: Obično pokazuju najveću emotivnost kad se nalaze u dijelu Hrvatske iz kojega potječu, što je prirodno. Svatko ima nekog svog dalmatinskog favorita – nekome je Dubrovnik, nekome Zadar, nekome Šibenik, Kornati i Lokrum imaju svoju priču. Sinjske tradicije poput Alke i proslave Velike Gospe su impresivne, kao i posjeta Lici, rodnom kraju Nikole Tesle. Varaždinski, osječki i vukovarski barok je nešto što ne mogu pronaći u prekomorju, kao ni srednjovjekovna zdanja poput dvoraca u Ozlju i Trakošćanu. Međutim, ovo je iskustveno putovanje i tu je doživljaj, upoznavanje zemlje i naroda smisao putovanja. Slavonsko gostoprimstvo je nama u Hrvatskoj poznato, ali njih oduševljava toplina ljudi, nesebičnost i vesela narav svakog s kim se susretnu. Ono što je potrebno naglasiti – zanima ih iskustvo koje je povezano s pripadnošću hrvatskom narodu, ne turizam. Tako su predavanje generala Lucića o VRO Oluji, radionica izrade soparnika u Gati ili licitarskih srca u Mariji Bistrici mnogima jedni od najdražih doživljaja u programu.
Hrvati.ch: Kako je tekla vaša karijera, raditi na projektima koji uključuju Hrvate izvan RH uvijek je posebno emotivno, kakve prilike vidite za mlađe generacije u Hrvatskoj ukoliko bi se odlučili na povratak?
Croatiana Gregurić: U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske radim već desetu godinu i, u pravu ste, svaki susret s našim iseljenicima je uvijek prožet emocijama. Susresti pripadnike hrvatskog naroda koji žive na drugim dijelovima svijeta, a koji osjećaju Hrvatsku svojom, koji su ponosni na svoje podrijetlo i nasljeđe, koji investiraju vrijeme i energiju u to da ga prenesu na svoje potomke, sve to izaziva emocije koje su neopisive riječima. A svaki povratak mladih osoba u Hrvatsku, mladih obitelji, svaki put kad vidimo mladu osobu koja se povezuje s Hrvatskom posredstvom neke mjere, projekta ili programa Vlade Republike Hrvatske, vidimo kao veliki zajednički uspjeh.
Hrvati.ch: Središnji državni ured radi jako puno za Hrvate izvan RH, a ovo je jedan od projekata koji iznova budi zanimanje, koje bi još istaknuli a na isti način potiču mlade da upoznaju svoju Hrvatsku?
Croatiana Gregurić: Tečaj učenja hrvatskog jezika je svakako iskustvo koje bi preporučila svim mladima koji žele naučiti hrvatski u Hrvatskoj. Stipendiranje Tečaja je od 2024. prešlo u nadležnost Ministarstva demografije i useljeništva, ali svakako ga preporučujem svima koji žele ne samo steći znanje hrvatskog jezika, već i dubinski osjetiti hrvatsku kulturu i stil života, za koji vjerujem da je najjači privlačni faktor kojeg mnogi u Hrvatskoj nisu svjesni. Jednako tako, na temelju Sporazuma Ureda i visokih učilišta diljem Hrvatske, omogućena je posebna upisna kvota za brojne studijske programe u Hrvatskoj za pripadnike hrvatskog iseljeništva i hrvatske nacionalne manjine. Studijski programi u Hrvatskoj su izvrsni, a sam studij je sjajan način povezivanja s domovinom. Smatram da donošenje izbora da se studira u Hrvatskoj zapravo znači odlučiti provesti najljepše razdoblje života u najljepšoj zemlji na svijetu. A to je izvrsna odluka.
Hrvati.ch: Planovi za iduću godinu? Koja poboljšanja planirate za Ljetnu školu?
Croatiana Gregurić: Planova uvijek imamo, imamo sreću da radimo s mladim i kreativnim ljudima koji ovaj posao rade srcem. Pokušavamo naći kvalitetan vremenski okvir za Ljetnu školu ‘’Domovina’’, za sada se termin od 1. do 13. lipnja pokazao optimalnim, i njega planiramo ponoviti i sljedeće godine. Jednako tako, namjera nam je proširiti broj polaznika zbog kontinuiranog povećanja interesa. Ovo je projekt koji ima sjajnu budućnost i kojeg ćemo kontinuirano poboljšavati i prilagođavati, kako mladim generacijama u iseljeništvu, tako i hrvatskim iskoracima: od novih muzeja, predavača, do radionica. Projekt je interaktivan, zato nam je važna i čvrsta suradnja s ACAP-om i s HTZ-om, ali i nizom partnera državne, županijske i lokalne razine koji ovaj projekt čine posebnim doživljajem za mlade iz hrvatskog iseljeništva.
FOTO: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH
Na fotografiji Marin Piletić, Marko Primorac, Davor Božinović, Andrej Plenković, Zvonko Milas.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK
