By Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, boravio je sredinom travnja u radnom posjetu u Švicarskoj. Marušić je u Bernu pregovarao sa švicarskom ministricom pravosuđa Simonettom Sommaruga o bilateralnom sporazumu o širenju slobodnog pristupa švicarskom tržištu rada. Na njegovu želju, u srijedu 16. travnja 2014. susreo se i s predstavnicima Hrvata u Švicarskoj. Njih dvadesetak okupilo se na poziv veleposlanika Aleksandra Heine i generalnog konzula Hrvoja Cvitanovića u hotelu Spirgarten u Zürichu.
Nakon kratkog pozdravnog govora i uvoda veleposlanika Heine, okupljenim predstavnicima udruga, katoličkih misija i medija obratio se Hrvoje Marušić. Zahvalio je diplomatskim predstavništvima što su uslišali njegovu želju i organizirali ovaj susret, jer je svoj boravak u Švicarskoj želio obogatiti i saznanjima o problemima koji tište hrvatski korpus u ovoj zemlji. Na početku svog izlaganja rekao je nekoliko riječi o predmetu njegovog boravka u Švicarskoj, ali neke preciznije informacije nije mogao dati jer su pregovori u tijeku.
Skrenuo je pozornost na važnost izbora za Europski parlament (25. svibnja 2014.) i pozvao prisutne da učine sve kako bi se što više ljudi registriralo i izašlo na izbore. Dok je osoblje hotela posluživalo večeru, Marušić je pozvao sve prisutne da bez ustručavanja postavljaju pitanja.
Odmah na početku tematiziran je problem registracije birača i neki smatraju da je to jedna od barijera relativno slabog izlaska na izbore. Bilo je i mišljenja da će registracija postati suvišna kad se dovede u red državna uprava, npr. Zakonom o prebivalištu, a i Marušić je spomenuo kako oni intenzivno rade «da se sve državne institucije dovedu u red»; naravno da je to složen i dug proces. Spominjani su i problemi s kojima se suočavaju iseljenici odjavom prebivališta i gubitkom osobne iskaznice; npr. pri otvaranju računa u banci ili u procesu gradnje. Razumljivo je da na ovaj latentni «maćehinski odnos» iseljenici vrlo emotivno reagiraju, posebno kad se prisjetimo kolika sredstva su skupljena i poslana prema domovini za vrijeme agresije.
Sljedeća goruća tema svakako je oporezivanje švicarskih mirovina i tu se razvila žustra diskusija. Nije nedostajalo «prigodničarskih parola», ali se čulo i racionalnih prijedloga. Naravno da je nemoguće privilegirati jedan dio društva manjim poreznim stopama (u ovom slučaju povratnike iz Švicarske), to bi bilo protuustavno, ali je jedan mladi pravnik naveo kako bi stope za visoke mirovine trebale biti umjerenije, jer se dobiva dojam da je takva porezna politika usmjerena upravo prema povratnicima iz bogatih zapadnih zemalja. S druge strane, trebalo bi točno ispitati da li sva tri stupa mirovinskog sustava (AHV / BVG / 3. Säule) podliježu oporezivanju.
Kodiran i nekvalitetan program državne televizije također muči iseljenike, a neki žele i više programa za Hrvate izvan domovine te jednu kontakt-emisiju (u večernjim satima) koja bi pružala mogućnost direktnog uključivanja u diskusiju. Spominjane su i tehničke mogućnosti prijama svih programa HRT-a, koje variraju od kantona do kantona, odnosno providera.
Koordinatorica Hrvatske nastave cijeni napore Vlade da i u ovim ekonomski teškim trenucima osigura sredstva za održavanje nastave, ali ujedno upozorava na brojne administrativne probleme s kojima se suočavaju učitelji (vize se podižu na konzulatu u Beču, pitanje zdravstvenog osiguranja itd…). Prisutni su pohvalili rad HDŠ, a malo manji broj učenika tumači se «smjenom generacije», tj. nastavu na hrvatskom jeziku sada pohađa već treća generacija Hrvata u Švicarskoj. Očekivano je da je time i interes manji, ali ta boljka muči i većinu udruga u Švicarskoj, pa i katoličke misije.
Vrlo dinamična diskusija morala se polako privesti kraju jer je našeg «poklisara» sutradan čekao naporan dan u Bernu. Zahvalio je prisutnima na konkretnim kritikama i informacijama, ali je kroz smijeh poručio da želi čuti i koju pohvalu. Bilo je i toga, a nadamo se da će njegovim djelovanjem i aktivnostima svih državnih službenika biti i više razloga za pohvale.
Umjesto zaključka
Po reakcijama prisutnih dalo se naslutiti da je ovo ipak bio jedan ispunjen i konstruktivan susret i pojedinci su rekli kako ne žale što su prevalili i više stotina kilometara. Veseli i činjenica da je ova radna večera organizirana na želju samog Marušića, a posebno da je do toga došlo kad je već tu, a ne da je dolazio samo radi toga (kao što smo doživjeli od nekih drugih ustanova). Pozitivna je stvar i to što nije vršio nikakvu stranačku propagandu, već je manirom savjesnog državnog službenika (navodi kako je službenik, a ne političar) pozvao da se biraju najkvalitetniji ljudi za Europski parlament.
I kod publike se osjetio određeni «napredak». Mahom su prevladavala konkretna i direktna pitanja. Parole poput «mi na to upozoravamo već više od dvadeset godina» trebalo bi polako izbaciti iz upotrebe, a dati što više prostora mladim ljudima. I ova je večer pokazala da kod mladih postoji veliki interes i potencijal, a vidilo se da ne nedostaje ni emocija.
I na koncu nekoliko riječi o «tehnici». Ja sam se potrudio, koliko sam mogao, napraviti nekoliko fotografija, a usput sam i snimio par scena. Naravno da je nemoguće istovremeno te dvije stvari odraditi kvalitetno. Smatram da priloženi film (manje od tri minute) ipak dodatno dočarava atmosferu i ne bih želio da se netko osjeća uskraćen, uhvatio sam što sam mogao. Usput sam radio i bilješke, jeo – i pametovao. U tekstu namjerno nisam koristio imena i precizirao tko je što rekao. To često zna stvoriti probleme. Važno je da čitatelji otprilike znaju o čemu se pričalo. Naš gost je i sam rekao kako ni on ne može zapamtiti sve detalje te je pozvao sudionike da mu ta pitanja, ideje i «zabilješke» pošalju mailom. I ovaj tekst treba shvatiti kao jedan skroman doprinos.
Ivan Ivić
Važnost skorašnjih izbora. Izlaskom na izbore sudjelujemo direktno u kreiranju politike naše domovine. Formulare za registraciju možete naći u ovom prilogu (link), a u slučaju pitanja obratite se u nadležna diplomatska predstavništva.
{gallery}stories/foto/drustvo/diplomacija/hrvoje_marusic/{/gallery}
