Reformirana crkva i Biskupska konferencija katoličke crkve u Švicarskoj zalažu se za pomoć strancima bez švicarske putovnice koji već duže vrijeme žive u zemlji, a moraju primati socijalnu pomoć, iako za to sami nisu krivi. Od 2019. prijeti im izbacivanje. Zajedničko pismo Vijeću kantona (Ständerat ) poslali su Rita Famos, kao predsjednica Evangeličke reformirane crkve u Švicarskoj i Felix Gmür, rimokatolički teolog i biskup Basela.
To je omogućeno revizijom Zakona o strancima i integraciji. Od tada, Ured za migracije može povratiti dozvolu za naseljavanje (Niederlassungsbewilligung) u boravišnu dozvolu (Aufenthaltsbewilligung) i izdati nalog za napuštanje zemlje.
Obje Crkve u zajedničkom pismu članovima Vijeća kantona (Ständerat) navode da svatko tko se nađe u financijskoj krizi ima pravo na potporu za “dostojanstvenu egzistenciju”. “To je sadržano u Saveznom ustavu i odnosi se na sve, bez obzira na njihovo podrijetlo.”
U pismu se navodi da rizik od protjerivanja uzrokuje da se mnogi stranci odriču socijalne pomoći. “Ova situacija predstavlja veliki fizički napor za pogođene i otežava njihov društveni i profesionalni život te reintegraciju u poslovni život.” Često je riječ o obiteljima s djecom koja su rođena u Švicarskoj, ovdje su se školovala ili bila na zanatu, a posebno su pogođeni samohrani roditelji.
Državno političko povjerenstvo (Staatspolitische Kommission (SPK)) Vijeća kantona sljedeći će utorak po drugi put razmatrati parlamentarnu inicijativu “Siromaštvo nije zločin” nacionalne vijećnice Samire Marti (SP) i 37 supotpisnika iz raznih stranaka. Marti želi da se taj zakon preciziranjem ublaži. SPK Državnog vijeća odbilo je zahtjev na prvoj sjednici sa samo 6 prema 7 glasova.
Članak 62. Zakona o strancima treba dopuniti sljedećim stavkom: Stranci koji borave u Švicarskoj “neprekidno i zakonito” duže od deset godina, više ne bi smjeli biti protjerani ako primaju socijalnu pomoć. Osim ako su “namjerno” doveli do svoje situacije ili je namjerno ostavili nepromijenjenom.
Marti u preambuli piše: “Otkako je zakon stupio na snagu, mnogi kantoni primjenjuju takozvane “integracijske kontrole” na strance.” Zbog toga su stranci koji su desetljećima živjeli, radili i plaćali poreze u Švicarskoj protjerani iz Švicarske samo zato što ovise o socijalnoj pomoći – zbog gubitka posla, nesreće, bolesti, rastave od supružnika ili jednostavno nisu imali sreće. Prijetnja deportacijom tjera ljude da se odreknu socijalne pomoći. To dovodi do “nesigurnih situacija”, naglasila je Marti u raspravi Nacionalnog vijeća. Pogođenima više nije zajamčen pristup hrani, smještaju i zdravstvenoj skrbi. Često su se toliko zaduživali da im je dugove bilo gotovo nemoguće restrukturirati. Društvena izolacija je postajala sve veća i veća, od čega su posebno patila djeca.
To je u suprotnosti s idejom humanosti i solidarnosti, kada dovodimo ljude u zemlju kada su nam potrebni kao radnici, ali ih onda ostavljamo kada dođu u tešku situaciju. – pišu u pismu članovima Vijeća kantona Rita Famos i biskup Felix Gmür.