By Fotografija: Fabi
Glazbenom poslasticom, svečanim koncertom baroknog ansambla Camerata Garestin proslavljen je Dan državnosti Republike Hrvatske u srcu grada Züricha, prostoru crkve Wasserkirche, a održanom u organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Zürichu.
Varaždinsku kulturno-umjetničku delegaciju predvodili su Davor Bobić, ravnatelj festivala Varaždinske barokne večeri i sopranistica Ivana Lazar, suosnivačica i solistica baroknog ansambla Camerata Garestin.
Bila je to izvanredna prilika da ih “privedemo” na ekskluzivni razgovor za portal Hrvati.ch. U ugodnom razgovoru više smo doznali o posebnostima nastupa u Crkvi na vodi, zatim o predstojećem izdanju festivala Varaždinske barokne večeri, ali i posebnostima glazbe iz tog perioda kojom obiluje naša kulturna baština.
Cjelovito opisati područje djelovanja Davora Bobića bio bi prevelik poduhvat. Osim što je ravnatelj spomenutog Festivala i što je jedan od najutjecajnijih glazbenika suvremenog hrvatskog glazbenog života, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Tamo je napravio iskorak u očuvanju i razvoju hrvatske glazbene kulturne baštine pokrenuvši, između ostalog, prvi Sveučilišni studij tamburice. Jedan od najplodnijih hrvatskih skladatelja međunarodno je prepoznat kao sovjetski student kompozicije iz Kijeva te je jedini dobitnik nagrade ukrajinskog Ministarstva kulture 1990. godine.
Uz Berislava Puškarića, prvaka Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, zvijezda koncerta bila je sopranistica Ivana Lazar.
Publici je poznata kao prvakinja opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Između mnoštva nagrada koje je dobila za svoje operne uloge, ističe se nagrada Tito Strozzi za najbolje umjetničko ostvarenje u predstavi Lucia di Lammermoor koja je izvođena HNK u Zagrebu u sezoni 2019./2020.
Paralelno s opernom karijerom, kako kaže, imala je sreću da se mogla dokazati i u koncertnom pjevanju.
“Uzevši u obzir mogućnosti i kvalitetu mog glasa, barokna glazba je bila prirodan izbor.”, istaknula je Ivana Lazar.
Solistica je i suosnivačica Hrvatskog baroknog ansambla Camerata Garestin. Nastupala je sa orkestrom Zagrebačke filharmonije, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Zborom HRT-a, Sarajevskom filharmonijom i Varaždinskim komornim orkestrom. Od 2006. godine je stalna gošća-solistica ansambla Le Parlement de Musique iz Strasbourga pod vodstvom maestra Martina Gestera s kojim intenzivno koncertira po Europi od 2006. godine.
Hrvati.ch: Po čemu je poseban program izveden povodom proslave Dana državnosti u Zürichu?
Bobić: Večerašnjom izvedbom pokazali smo da je Hrvatska imala i još uvijek ima razvijenu glazbenu kulturu na tolikoj razini da se može mjeriti s najrazvijenijim kulturnim središtima Europe još od 17. stoljeća dok je nastup u Wasserkircheu, ustvari, dio višestruke kulturno umjetničke misije.
Hrvati.ch: O kakvoj misiji je točno riječ?
Bobić: Nastupom varaždinskog ansambla Camerata Garestin predstavljen je Festival Varaždinske barokne večeri, koji će se održati od 22. rujna do 4. listopada ove godine, a ovogodišnja zemlja partner Festivala je upravo Švicarska. Osim što je Festival važan za očuvanje te vrijedne varaždinske i hrvatske kulturne baštine, važan je i zbog toga što se na tako ulaže i u hrvatske umjetnike. Kao jedna od osnovnih odrednica Festivala jest to da predstavljamo i hrvatske glazbenike izvan hrvatskih granica.
Hrvati.ch: Uvođenje zemlje partnera je Festivalski novitet?
Bobić: Tako je. Uveli smo zemlju partner i mislim da je i to velika vrijednost Festivala. Svake godine predstavljamo kulturnu tradiciju partnerske zemlje. Osim glazbe, te zemlje pokažu svoju etno i gastro tradiciju, slikarske radove i sve što bi kulturu te zemlje moglo prikazati u najboljem svjetlu.
Ove godine u Varaždin stiže jako puno ansambala iz Švicarske i svi oni prvi put dolaze u Hrvatsku. Vidite li kako se dvije zemlje mogu prekrasno zbližiti preko kulture? Upravo je zbog toga Festival od nacionalnog značaja, u rangu visokih kulturnih dostignuća.
Lazar: Napomenula bih da će festivalska publika imati priliku uživati u glazbenom doživljaju proizašlom iz čuvenog švicarskog instituta Schola Cantorum Basiliensis za ponovno otkrivanje i izvođenje rane glazbe. Jako smo sretni zbog velikog interesa za Festival o čemu svjedoče i akreditacije velikih međunarodnih televizijskih kuća.
Hrvati.ch: Na koji se način Festival brine o hrvatskoj baštini?
Bobić: U suradnji s muzikolozima, a u okviru Festivala brinemo se da godišnje izvedemo barem dva programa s izvornom hrvatskom glazbom iz ranih epoha baroka, renesanse i klasicizma.
Hrvati.ch: Je li se to prelilo i u diskografiju?
Bobić: Festival Varaždinske barokne večeri imaju najveću vlastitu diskografiju u Hrvatskoj. Svake godine izdamo do dva CD-a vodeći posebnu brigu o hrvatskoj glazbenoj baštini.
Lazar: Stalno se pronalaze stari glazbeni zapisi tako da nam materijala za izvedbe ne nedostaje. U Hrvatskoj postoji ta skrivena škrinja s glazbenim blagom iz koje svako malo izvučemo pravo bogatstvo. Samo smo u 2022. praizveli dva takva djela. Uz to što su to vrhunska glazbena djela, barokni instrumenti imaju poseban zvuk. Čuli ste sinoć izvedbe hrvatskih skladatelja Andrije Motovunjanina, Tomasa Checchinija, Vinka Jelića i Ivana Lukačića. Toliko je to posebno i lijepo i nema veze sa današnjim zvukom pa ni sa klasičnim instrumentima poput violine ili klavira. Barok liječi.
Hrvati.ch: Kako to mislite da barok liječi?
Lazar: Barokni zvuk je topao, mekan, ljudski. A danas je jako važno biti glasan, brz pa i agresivan. Priznajem da mi je pjevanje barokne glazbe velika radost i veselje. Našla sam u tome i osobno ispunjenje jer jako volim povjesno osvješteno izvođenje. Vraća nas to u prošla vremena i tako nas inspirira.
Mi, ljubitelji barokne glazbe, s velikim nestrpljenjem iščekujemo rezultate muzikoloških istraživanja. Onda s velikim zadovoljstvom interpretiramo stare note, te male crne točkice. Kad note preko naše izvedbe zažive današnjem vremenu k tome se to dogodi u gradu koji izgleda kao predivna kazališna kulisa, osjećate se dijelom memorije svijeta. Naravno da to uzbuđenje doživi i publika. Volim reći da je Varaždin mali grad velike kulture.
Hrvati.ch: Biste li nešto više rekli o novitetima Baroknog festivala?
Bobić: Od prethodnog sam ravnatelja Festivala, maestra Vladimira Kranjčevića, 2007. naslijedio uhodani festival. Iskorak kojeg smo napravili nakon toga jest tijesna suradnja sa gospodarskim sektorom. Povezali smo se s gospodarstvom i zajednički smo se brendirali. Također, posebno smo ponosni na izvođenje Jutarnjih koncerata uz glazbu jer privlače ogroman broj posjetitelja pa i turista. Od ove godine ponovno je uveden i Koncert uz svijeće u dvorcu Trakošćan.
Hrvati.ch: S obzirom na to što ste sve nabrojali, organizacija Festivala se čini kao ogroman organizacijski poduhvat?
Bobić: Dobro ste to primjetili. Veoma smo zahvalni varaždinskom Koncertnom uredu jer vodi brigu o toliko velikoj manifestaciji i mnoštvu popratnih aktivnosti. Zamislite, tim od troje ljudi organizira i koordinira sve festivalske aktivnosti koje se održavaju u pet županija, u trajanju dvadesetak dana. Izvanredan posao rade ti ljudi.
Hrvati.ch: Kako vidite budućnost Festivala Varaždinske barokne večeri?
Bobić: Festival iz godine u godinu ima sve veću vrijednost. Svjedoči o tome i ovaj nastup u Zürichu. Nastavit ćemo predstavljati naše glazbeno bogatstvo i promovirati Hrvatsku u najboljem mogućem svjetlu. Vrlo smo ponosni na opstanak Festivala tijekom pandemije jer vidimo koliko se velikih i malih festivala ugasilo. Svakako to ne bismo uspjeli bez pomoći i podrške naše Vlade i Ministarstva kulture jer su svojim intervencijama uspjeli spriječiti nestanak Festivala Varaždinske barokne večeri. Zahvalio bih se hrvatskoj veleposlanici u Švicarskoj Andrei Bekić, a posebno generalnom konzulu Slobodanu Mikcu na organizaciji, pozivu i svemu ostalom što su učinili za hrvatsku kulturu, Festival i Varaždin.
