By Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu i stalna izvjestiteljica za trgovinske odnose sa Švicarskom, posljednjih je godina bila među ključnim akterima u jačanju partnerstva EU i Švicarske. Zahvaljujući njezinom ustrajnom političkom i diplomatskom zalaganju ukidanje kvota za zapošljavanje hrvatskih državljana od 1. siječnja 2025. postalo je povijesni iskorak u odnosima Hrvatske i Švicarske. Time su hrvatski građani dobili potpunu ravnopravnost s ostalim državljanima država članica EU-a na švicarskom tržištu rada. Zovko naglašava kako naši iseljenici u Švicarskoj predstavljaju najautentičnije lice Hrvatske u svijetu – primjer uspješne integracije bez gubitka identiteta. Zastupnica Zovko nedavno je bila u trodnevnom posjetu Švicarskoj, s ciljem jačanja odnosa između Europske unije i Švicarske. Bila je to idealna prilika da napravimo intervju s njom.
Hrvati.ch: Kao stalna izvjestiteljica za trgovinske odnose sa Švicarskom, kako biste objasnili građanima što konkretno znači sveobuhvatan paket sporazuma zaključen krajem 2024.?
Željana Zovko: „Sveobuhvatan paket sporazuma između Europske unije i Švicarske, zaključen krajem 2024., označava novo poglavlje u našim odnosima koji su utemeljeni na povjerenju, partnerstvu i zajedničkim europskim vrijednostima. Ovim se dogovorom modernizira i proširuje postojeći pravni okvir kojim se Švicarskoj omogućuje pristup jedinstvenom tržištu EU-a u ključnim područjima poput slobodnog kretanja osoba, trgovine poljoprivrednim proizvodima, zračnog i kopnenog prometa te tehničke sukladnosti proizvoda. Paket uključuje i nova područja suradnje – energetiku, zdravstvo, sigurnost hrane i istraživanje – čime se stvara čvršći i suvremeniji temelj za gospodarsku i institucionalnu povezanost. Posebno je važno što se Švicarskoj ponovno otvara mogućnost punopravnog sudjelovanja u vodećim europskim programima poput Horizon Europe, Erasmus+, Digital Europe, Euratom Research and Training, ITER/F4E (Fusion for Energy) i EU4Health. No, ovaj dogovor je i geopolitička poruka o stabilnosti i povjerenju među istomišljenicima. U trenutku rastućih globalnih napetosti i izazova, Europska unija i Švicarska pokazuju da se suradnja temeljena na predvidljivosti, zajedničkim vrijednostima i solidarnosti isplati. Ovaj paket, ne samo da jača konkurentnost i inovacijski potencijal Europe, već i učvršćuje zajednički europski prostor stabilnosti i sigurnosti, koji je od presudne važnosti u današnjem promjenjivom geopolitičkom okruženju.“
Hrvati.ch: Tijekom posjeta Švicarskoj naglasili ste da je partnerstvo EU i Švicarske važno u vremenu rastućih sigurnosnih i gospodarskih izazova. Koliko će sporazumi olakšati poslovanje tvrtkama iz Hrvatske i Švicarske?
Željana Zovko: „Ovi sporazumi donose pravnu sigurnost i predvidljivost gospodarstvu – dvije stvari koje su ključne za investicijski ciklus. U trenucima kada svjedočimo poremećajima globalnih lanaca opskrbe, jačanje partnerstva sa stabilnim, demokratskim državama poput Švicarske od strateškog je značaja za Europsku uniju.
Za hrvatske tvrtke to konkretno znači lakši pristup švicarskom tržištu, brže priznavanje tehničkih standarda i mogućnost sudjelovanja u zajedničkim projektima istraživanja i razvoja. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Švicarske u 2024. iznosila je 557 milijuna eura, a Švicarska je i četvrta najveća destinacija hrvatskih ulaganja – s više od 1,2 milijarde eura uloženih sredstava. Veliki potencijal postoji u farmaceutskom i biotehnološkom sektoru, obnovljivoj energiji, IT industriji, turizmu, brodogradnji i obrambenim inovacijama. Novi okvir suradnje omogućit će tvrtkama obiju zemalja da rade u ravnopravnim uvjetima i da zajedno odgovore na izazove europske konkurentnosti.“
Hrvati.ch: Tijekom posjeta razgovarali ste i s hrvatskom zajednicom u Švicarskoj. Koja su njihova glavna očekivanja i potrebe u kontekstu vaše uloge?
Željana Zovko: „Hrvatska zajednica u Švicarskoj izrazito je povezana, uspješna i društveno angažirana. Njihova glavna očekivanja odnose se na jednak pristup tržištu rada, očuvanje jezika i identiteta, te jačanje institucionalne povezanosti s domovinom.
Kao stalna izvjestiteljica za trgovinske odnose sa Švicarskom, moj je zadatak osigurati da hrvatski građani uživaju ista prava kao i ostali građani Europske unije. Tijekom svog dosadašnjeg rada sam posebno upozoravala na važnost poštovanja slobode kretanja osoba i izbjegavanja bilo kakvih novih “zaštitnih klauzula”.
Naši iseljenici predstavljaju najautentičnije lice Hrvatske u svijetu. Oni su primjer kako se uspješna integracija može ostvariti bez gubitka identiteta – i zato su za mene prirodni partneri u promicanju hrvatske kulture i europskih vrijednosti.“
Hrvati.ch: Ukidanje kvota za zapošljavanje hrvatskih državljana od 2025. svakako je velika vijest. Što ta odluka znači za Hrvate u Švicarskoj, a što za Hrvatsku?
Željana Zovko: „Ukidanje kvota 1. siječnja 2025. predstavlja povijesnu prekretnicu u odnosima između Hrvatske i Švicarske. Time se po prvi put ostvaruje puna primjena Sporazuma o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske, čime su hrvatski građani postali u potpunosti ravnopravni s ostalim državljanima država članica EU-a.
Ta odluka nije došla sama od sebe – ona je rezultat višegodišnjeg političkog i diplomatskog zalaganja, u kojem sam se, kao stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za trgovinske odnose sa Švicarskom, sustavno zauzimala za ukidanje diskriminirajućih ograničenja koja su hrvatskim građanima onemogućavala slobodan pristup švicarskom tržištu rada. Još sam 2019. i 2023. godine uputila pozive švicarskim vlastima i Europskoj komisiji da preispitaju odluku o produljenju zaštitne klauzule koja je bila suprotna duhu partnerstva i jednakog tretmana svih država članica.
U više sam navrata, i u Odboru za međunarodnu trgovinu (INTA) i u Odboru za vanjske poslove (AFET), isticala da Hrvatska – kao članica Schengenskog prostora i eurozone – mora uživati ista prava kao i druge članice Unije. Upravo zato, odluku o ukidanju kvota smatram povijesnim iskorakom koji simbolizira zrelost odnosa između EU-a i Švicarske, ali i priznanje Hrvatskoj kao stabilnom, pouzdanom i kompetentnom partneru.
Od 1. siječnja 2025. hrvatski državljani mogu slobodno raditi, studirati i živjeti u Švicarskoj, što donosi izravne koristi tisućama naših građana, ali i gospodarstvu Hrvatske, koje jača svoje veze s jednom od najkonkurentnijih ekonomija u Europi. Prijelazno razdoblje će trajati do 2026., nakon čega će hrvatski radnici, na temelju sveobuhvatnog paketa sporazuma između EU-a i Švicarske, ravnopravno sudjelovati na švicarskom tržištu rada bez ikakvih ograničenja. Hrvatska je tako i simbolično i praktično postala ravnopravan partner. To je i snažna poruka: Hrvatska nije “nova članica”, nego punopravna europska država s kvalificiranom, obrazovanom i mobilnom radnom snagom.“
Hrvati.ch: Ako gledate u budućnost odnosa EU-a i Švicarske, gdje vidite najviše potencijala za suradnju/rast u idućih pet do deset godina?
Željana Zovko: „Najveći potencijal vidim u istraživanju, inovacijama i energetici. Švicarska je globalni predvodnik u znanosti i tehnologiji, a Europska unija danas više nego ikada nastoji ojačati svoju stratešku autonomiju u ključnim sektorima – od digitalne infrastrukture i naprednih tehnologija, do energetike i obrambene industrije.Kao stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za trgovinske odnose sa Švicarskom, snažno zagovaram produbljivanje suradnje upravo u tim područjima. Više sam puta istaknula da suradnja u istraživanju, energetici i inovacijama nije samo tehničko pitanje, nego strateško ulaganje u otpornost Europe. Ova partnerstva omogućuju nam da zajednički odgovorimo na globalne izazove – od digitalne transformacije, do sigurnosnih prijetnji koje utječu na našu energetsku i tehnološku neovisnost.
Uvjerenja sam da budućnost europsko-švicarskih odnosa leži u povezivanju naših poduzetnika, sveučilišta i inovacijskih klastera. To ne znači samo gospodarsku korist, nego stvaranje dodane vrijednosti unutar Unije – jačanje kompetencija, otvaranje radnih mjesta i razvoj tehnologija koje čine Europu otpornijom i konkurentnijom na globalnoj razini.
Ono za što se zalažem jest da se Hrvatska aktivno uključi u te procese, iskoristi svoje članstvo u eurozoni i Schengenu te postane most suradnje između EU-a i Švicarske u području inovacija, sigurnosti i održivog razvoja.“
Hrvati.ch: Koje biste nove mogućnosti izdvojili za mlade Hrvate u Švicarskoj, sada kad im je pristup tržištu rada još otvoreniji nego je bio ranije?
Željana Zovko: „Ukidanjem kvota i ponovnim punopravnim sudjelovanjem Švicarske u europskim programima otvara im se širok spektar mogućnosti u području obrazovanja, istraživanja i zapošljavanja.
Sudjelovanjem Švicarske u programima Erasmus+ i Horizon Europe, mladi sada mogu sudjelovati u studentskim razmjenama, međunarodnim istraživačkim projektima i inovacijskim partnerstvima. Posebno bih istaknula i programe DiscoverEU, koji mladima omogućuje putovanje Europom i upoznavanje različitih kultura; Marie Skłodowska-Curie Actions, koji podupiru znanstvenu mobilnost i istraživačku izvrsnost; te CERV – Citizens, Equality, Rights and Values, kroz koji se mogu financirati kulturni, volonterski i građanski projekti mladih.
Ovi programi ne nude samo edukativnu vrijednost, nego i osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. U tome vidim ključ – stvoriti generaciju mladih Hrvata koja će se ponositi svojim korijenima, ali i djelovati kao most između Hrvatske i Švicarske.“
Hrvati.ch: I Vi živite na više adresa zbog uloge koju imate. Koliko je važno da se hrvatski identitet, jezik i kultura očuvaju u dijaspori, posebice među mlađim generacijama?
Željana Zovko: „Očuvanje jezika i kulture najvažniji je oblik čuvanja nacionalnog identiteta. U zemlji gdje danas živi više od 80 tisuća Hrvata, djeluje dvanaest hrvatskih katoličkih misija koje okupljaju zajednice, organiziraju kulturne programe i uče djecu hrvatskom jeziku.
U tom smislu, velika je zasluga Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu, koje zajedno s Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH sustavno radi na promicanju hrvatskog jezika i kulture te surađuje sa švicarskim vlastima na pitanju njegova službenog statusa.
Nažalost, u švicarskim se javnim prostorima hrvatski jezik još uvijek često vodi pod nazivom BKS (bosansko-hrvatsko-srpski). Takav pristup negira osobitost jezika, i ne odražava kulturno-jezičnu stvarnost Europe kakva je danas. Hrvatska nastava ima nezamjenjivu ulogu u prenošenju jezika, kulture i osjećaja pripadnosti među mlađim generacijama Hrvata koji žive u Švicarskoj. Posebno je vrijedno što nastava potiče dvojezičnost i održava živu vezu između svih generacija hrvatske zajednice, diljem Švicarske, s Hrvatskom. Hrvatsko veleposlanstvo i hrvatske institucije već godinama ulažu napore da se hrvatski jezik prizna pod vlastitim imenom – kao zaseban, standardiziran i povijesno utemeljen jezik s bogatom književnom i kulturnom tradicijom. Ta borba nije samo administrativna, nego duboko identitetska: radi se o pravu svakog naroda da se prepoznaje kroz vlastiti jezik, a hrvatska zajednica u Švicarskoj to pravo dostojanstveno zastupa.“
Hrvati.ch: Što biste poručili Hrvatima u Švicarskoj koji se možda osjećaju između dvije domovine: kako najbolje mogu spojiti oba identiteta?
Željana Zovko: „Hrvatska zajednica u Švicarskoj jedna je od najorganiziranijih i najaktivnijih dijaspora u Europi, a njihova najveća snaga leži u međusobnoj povezanosti i osjećaju odgovornosti prema domovini. Hrvati u Švicarskoj cijene zemlju u kojoj žive, ali istodobno čuvaju svoju vjeru, jezik i kulturu.
Posebno je važna njihova uloga u promicanju hrvatskog jezika i kulture kroz udruge, misije i suradnju s hrvatskim institucijama. Vaš portal je ključan za vidljivost u povezivanju hrvatske zajednice koji vidim još dublje integriranu sa samom RH. Sve što radim na izvješću o odnosima Švicarske i EU-a je s mišlju i ciljem da pomogne i našoj zajednici od koje mnogi se isto i vraćaju u RH gdje osnivaju obitelji.“
Hrvati.ch: Vidite li prostor da hrvatske udruge i institucije u Švicarskoj dobiju još veću potporu kroz programe EU-a ili Vlade RH?
Željana Zovko: „Postoji znatan prostor za jačanje podrške i suradnje. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske već niz godina podupire kulturne, obrazovne i jezične projekte u dijaspori – uključujući i one u Švicarskoj. Vlada Republike Hrvatske kontinuirano podupire aktivnosti koje pomažu očuvanju identiteta i povezanosti s domovinom, a naše diplomatsko-konzularno predstavništvo u Bernu, kao i generalni konzulati u Zürichu i Ženevi, važan su oslonac u tome. Oni pomažu u organizaciji događanja, povezivanju zajednica i predstavljanju Hrvatske u najboljem svjetlu.“
Hrvati.ch: Koje najveće prednosti vidite kod hrvatske zajednice u Švicarskoj?
Željana Zovko: „Hrvatska zajednica u Švicarskoj predstavlja važan i pozitivan čimbenik u razvoju bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije te čini trajnu poveznicu između dvaju naroda, država i kultura. Početkom devedesetih godina, tijekom stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata, Hrvati u Švicarskoj aktivno su i nesebično pomagali svojoj domovini. Ta se suradnja nastavila i nakon toga, kroz zajedničke projekte i inicijative u kojima su sudjelovale brojne uspješne hrvatske udruge djelatne u Švicarskoj, pridonoseći promicanju Republike Hrvatske i jačanju prijateljskih odnosa s državom domaćinom.“
