By Zahvaljujući roditeljima, koji su bili članovi Katedralnog pjevačkog zbora u Zagrebu, dolazi kao dijete do prvih dodira sa fascinantnim zvukovima zbornog pjevanja kao i raskošnom paletom orguljskog zvukovlja. Prvu poduku na orguljama prima od o. Loranda Kilbertusa na Šalati u Zagrebu u dobi od 12 godina. U dobi od nepuhih 15 godina, nakon prerane smrti oca, preuzima mjesto stalnog orguljaša u crkvi Sv. Klare kraj Zagreba, gdje ostaje organistom do 1979. godine.
Danas jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatskih orguljaša. Rođen je u Zagrebu 1952. godine. Nizu i srednju glazbenu školu završio na Glazbenoj školi Pavao Markovac u Zagrebu u razredu prof. Zente Figenwald. Nakon položenog prijemnog ispita iz klavira upisuje studij orgulja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Vlaste Hranilović, a diplomira 1979. godine u razredu prof. Žarka Dropulića, stekavši tako temeljito i svestrano glazbeno obrazovanje.
Nakon završenog studija radi i djeluje kao profesor klavira i korepetitor na Školi za klasični balet u Zagrebu. U jesen 1979. godine postaje stalni orguljaš crkve Sv. Marije na Dolcu u Zagrebu, a 1984. postaje i stalnim orguljašem Prvostolne crkve – Zagrebačke katedrale.
Godine 1985. boravi u Weimaru kao aktivni orguljaš na majstorskom tečaju u razredu Mathiasa Eisenberga. Slijedeće 1986. godine koncertira u SAD kao gost The Salon Orchestra Society iz Rena, u Nevadi. Svoju karijeru nastavlja graditi nastupajući kao solist ili član većih ili manjih ansambala, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
Niz je solističkih koncerata održao u rodnom gradu (Zagrebačka katedrala, Crkva Sv.Marije, Franjevačka crkva, Crkva na Ksaveru, Bazilika Srca Isusova), a čest je gost i u inozemstvu (Italija, Austrija, Švicarska, SAD ) kao i diljem Hrvatske (Dubrovnik, Split, Zadar, Punat na Krku, Varaždin). Nastupao je u organizaciji Koncertne direkcije u Zagrebu u ciklusu Zagrebačke ljetne večeri 1988.,1990.,1992. i 1993. godine.
1991. – 1992. održao niz humanitarnih koncerata u Austriji i Švicarskoj pod motom Stop the war in Croatia. Program mu je veoma opsežan i obuhvaća sva značajnija djela za orgulje starih i suvremenih autora: S. Bach, C. Franck, J. Alain, G. Frescobaldi, Th. Dubois, M. Reger, A. Klobučar, G.F .Händel, F. Dugan, O. Messiaen, F. B. Mendelsshon, M. Dupre, H. Schröeder, L. Vierne, Ch.M. Widor, F. Lucic). vMnogobrojne kritike s tih koncerata ukazuju da umjetnik suvereno vlada orguljama uspješno koristeći mnogobrojne nijanse i boje kako pojedinih registara, tako i čitavih orgulja, što dokazuje nesumnjivu kvalitetu njegovog umjetničkog muziciranja i nepresušnost nadahnute orguljške interpretacije.
U jesen 1992. odlazi u Austriju gdje dobiva nakon natječaja mjesto nastavnika klavira i orgulja, gdje radi i djeluje svih ovih godina (Rheintalische Musikschule – Lustenau). Uz pedagoški i koncertni rad bavi se i skladanjem (Suita za orgulje Vjera, Ljubav, Ufanje), skladbe za mješoviti zbor (Mottete – Gedanken zum Kreuzweg, Vater unser, glazba na dramski tekst Bertolda Brechta – “Mutter Courage”). Snimio vlastiti nosač zvuka s djelima C. Francka, Ch.M. Widor, L. Vieme, J. Alain, L. Boelmann, sudjelovao u izboru i u obradama Hrvatskih božićnih pjesama u izdanju Dowani international, Romantične orgulje i zborska glazba (St.Peter und Paul-Lustenau). 1995. postaje glavni orguljaš Crkve St.Gallus- Triesen, Kneževina Liechtenstein.
IZVOD IZ TISKA:
… Veoma lijepu večer orguljaške glazbe, u sklopu ciklusa Koncertne direkcije Zagreb “Orgulje Zagrebačke katedrale”, priredio nam je zagrebački umjetnik Ivan Matarić… Za njega se može reći da je svirao na “svom” instrumentu, jer je već nekoliko godina jedan od stalnih orguljaša Zagrebačke katedrale. Valja odmah istaći da mu se svirka odlikovala distingiranošću plemenito vođene tematike i izbjegavanje estatičnih emfaza. Tako je već na početku programa znalački gradio izvedbu opsežne trodjelne Fantazije u G-duru J.S. Bacha do njenog dostojanstvenog završetka. Veoma zanimljiv je bio susret i s nekoliko orguljaških stavaka suvremenog njemačkog skladatelja Hermanna Schrödera, dok je efektni finale dala autoritativna Matarićeva interpretacija Franckova Korala u a-molu. Večernji list, Zagreb, 30. 08. 1990.
