Od početka 2014 godine ukupno 77.000 ljudi sa zapadnog Balkana zatražilo je politički azil u Njemačkoj. Uglavnom azilanti dolaze u nadi da će u Njemačkoj naći zaposlenje, redovna primanja i bolje uvjete života. Međutim ekonomsko siromaštvo nije razlog za politički azil stoga Njemačka takve azilante u 99% vraća nazad u domovinu.
To je Josipa Juratovića potaklo da se zauzme za legalno ostvarivanje prava na boravak u Njemačkoj za populaciju sa zapadnog Balkana, kako bi ljudi iz zemlje podrijetla mogli legalno dobiti dozvolu za rad i time izbjegli opasnost iskorištavanja i protjerivanja. Prijedlog je stavljen na papir i upućen koalicijskim partnerima koji se bave problemom visokog broja izbjeglica.
Juratović u svom prijedlogu traži da svaka osoba koja ima ugovor na osnovi tarifnog sporazuma sa poslodavcem u Njemačkoj može dobiti radnu dozvolu i boravak na neograničeno.
Na osnovu tog prijedloga vladajuća kolacija je prihvatila Juratovićev prijedlog s time što predlaže ograničen kontigent od 20 000 radnih dozvola godišnje.
„Zalažem se za dobivanje radnih dozvola kako bi se pomoglo mladima u regiji ali sam svjestan da valja biti oprezan na odliv visokokvalificirane i kvalificirane radne snage koja je neophodna za daljni razvoj regije“, naglašava Juratović.
Istodobno Juratović podržava i inicijativu kojom je Njemačka od jeseni 2014. godine proglasila Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovnu sigurnim zemljama u svrhu ubrzavanja postupka azila, tako da su se zahtjevi za azil koji su došli iz tih zemalja brže obrađivali. Upravo zbog toga je važno i preostale tri zemlje Albaniju, Kosovo i Crnu Goru proglasiti sigurnim zemljama porijekla.
Status sigurnih zemalja je po Juratoviću istodobno i preduvjet da se što prije započne s predpristupnim pregovorima za ulazak u EU i time omogući prijeko potrebni ekonomski razvoj i socijalna sigurnost te usporiti odliv mladih iz regije.
Katarina Pejić