By Kao što je poznato, od početka ove godine i hrvatski državljani imaju slobodan pristup švicarskom tržištu rada. Kako doznajemo iz više izvora (službeni podaci za prvo polugodište još nisu dostupni), tu mogućnost nije iskoristilo previše hrvatskih radnika. Ima više razloga. Oni koji su želili napustiti Hrvatsku u potrazi za boljim poslom i životom, napravili su to već prijašnjih godina, kad im je bio moguć odlazak u europske zemlje. Tako je već puno Hrvata otišlo u Njemačku, Irsku i druge zemlje.
Nadalje, očekivao se dobar broj informatičara i programera, no u toj branši moguće je raditi i od kuće (u Hrvatskoj) za neke švicarske firme. Kod medicinskog personala (doktori i medicinske sestre) često je problem poznavanja njemačkog jezika. Na tom poslu traži se visok stupanj poznavanja jezika, ipak se radi o svakodnevnom kontaktu s ljudima.
Nešto više ljudi zaposlilo se «tipičnim gastarbajterskim zanimanjima», kao što su poslovi u građevinarstvu. No i tu se sve više traži stručna radna snaga, koja zna dobro rukovati građevinskim strojevima, koja poznaje materijale i tehnologiju te koja zna čitati planove i poznaje stručnu terminologiju.
Radnici na poljoprivredi, vozači i ostala jednostavnija zanimanja (za koja ne treba neka završena škola) su i dalje aktualna i tražena, ali se redovito javlja manji broj ljudi, prije svega zbog manjih plaća i relativno teških uvjeta rada. Prosječna godišnja plaća jednog radnika u poljoprivredi je oko 45.000 franaka godišnje, a vozač zarađuje oko 55.000 (uključujući i 13. plaću). Ima slučajeva da su se zbog tih razloga neki radnici već vratili u Hrvatsku.
Nekako najviše ljudi se uspjelo zaposliti u gastronomiji i ugostiteljstvu. I za to postoji više razloga. Kao prvo, Hrvatska kao turistička zemlja ima dosta školovanih kuhara i ugostitelja i relativno dobru «struku» koja se brzo uklopi u posao. K tome treba dodati da većina poslodavaca (hoteli, restorani…) nudi novopridošlim radnicima smještaj i hranu, tako da mladim radnicima nisu potrebna neka početna novčana sredstva kad započninju posao. Uz to, plaće su u gastronomiji solidne. Prosječna godišnja plaća kuhara u Švicarskoj iznosi oko 56.000 franaka, a konobar zarađuje oko 51.000. Oni koji su se nekad bavili ugostiteljstvom znaju da konobar može dodatno zaraditi i od napojnica.
Ako se vratimo na temu s početka teksta, valja napomenuti da dobar dio Hrvata koji je već otišao u Irsku ili Njemačku, razmišlja o prelasku u Švicarsku. Kod «Iraca» se kao glavni razlozi navode velika udaljenost i odvojenost od obitelji te skupe avionske karte, a kod radnika iz Njemačke je glavni razlog veća satnica u Švicarskoj. Ovi potonji u Švicarskoj mogu relativno lako naći posao, jer već znaju neke osnove njemačkog jezika i barataju stručnim terminima iz svoje branše.
