Novogodišnja čestitka premijera Plenkovića. Vidi, a ne vidi – ne vidi, jer vidi što vidi.

U godini pred nama posebnu pažnju posvetit ćemo jačanju povjerenja građana u neovisnost i učinkovitost institucija. Na taj način osnažit ćemo osjećaj pravednosti i optimizma u društvu”, poručio je prema Slobodnoj Dalmaciji, među ostalim, predsjednik Vlade u novogodišnjoj čestitci objavljenoj poslijepodne 31. prosinca.

Od reintegracije hrvatskih podučja je prošlo 20 godina, od Oluje 23 godine, od međunarodnog priznanja države 26 godina. Posljednjih 26 godina slušamo iz godine u godinu kako su hrvatske „institucije neovisne“ i kako „moraju raditi svoj posao“.

Plenković samim sobom

(svi citati su uzeti iz razgovora u Večernjem listu 31.12.2018.)

 O aferi SMS koja je odavno u nadležnosti institucija:

„Afera SMS je vrlo loša jer upućuje na apsolutno neprihvatljiva ponašanja. Fabriciranjem, tj. krivotvorenjem navodnih prepiski najviših političkih i pravosudnih dužnosnika nastojalo se destabilizirati političku scenu, institucije i pravni poredak. S obzirom na to da želimo jačati povjerenje u institucije, očekujem od policije, DORH-a i svih nadležnih službi da se ova afera rasvijetli do kraja.“

O Istanbulskoj konvenciji ili Konvenciji Vijeća Europe koja je nedopustivo svedena samo na nasilje nad ženama:

„Konvencija Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji propisuje da se istrage i sudski postupci u vezi sa svim oblicima nasilja trebaju provoditi bez nepotrebnih odgađanja i uz puno uvažavanje prava žrtve. Procesna pravila kojim će se osigurati takvo postupanje nisu propisana Konvencijom, već je na državama strankama da poduzmu potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale provedbu ove odredbe.“

Pravosudna tijela spadaju također u državne institucije, pa tako i sud u Zadru koji je valjda postupao po zakonskim dopunama sadašnje Vlade:

„Zakon o kaznenom postupku mijenjao se 2017. godine. Radilo se o sedmim izmjenama i dopunama zakona iz 2008. godine, u okviru kojih je izmijenjeno 137 članaka Zakona. Usklađivanjem s Direktivom o pravima žrtava kaznenih djela, izmjenama iz 2017., ojačana su prava žrtava u kaznenom postupku. Prvi put uveli smo provođenje pojedinačne procjene žrtve, odnosno individualan pristup nadležnih tijela prema svakoj žrtvi, kojem je krajnji cilj utvrditi, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, postoji li rizik od sekundarne i ponovljene viktimizacije žrtve te rizik od zastrašivanja i odmazde tijekom kaznenog postupka. Upravo zato što se Zakon iz 2008. godine mijenjao gotovo svake godine za vrijeme mandata moje Vlade analizirat ćemo njegovu dosadašnju primjenu i razmotriti potrebu donošenja novog procesnog zakona kako bismo omogućili još brže i efikasnije postupanje.“

O budućem vrjednovanju rada državnih službenika:

„Stimulativnijim i pravednijim sustavom vrednovanja radnih mjesta rad državne službe bit će više na usluzi građanima i poduzetnicima, a bit će i lakše zadržati najstručniji kadar.“

O budućem poboljšanju zdravstvenih usluga:

„Sljedeće godine započinjemo projekt gradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu. Unapređujemo sustav hitne medicinske pomoći povezivanjem županijskih zavoda za hitnu medicinu s domovima zdravlja i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom. Donijet ćemo i Nacionalni program protiv raka koji je drugi uzročnik smrti u Hrvatskoj.“

O Marakeškim sporazumu ili Globalnom kompaktu o kojemu neki europski i švicarski profesori prava imaju sasvim drukčije mišljenje:

„Usvajanje Globalnog kompakta bio je principijelan i nepromijenjen stav Vlade od samog početka. Ustrajali smo na onome što smatramo da je normalno i ispravno, ne odstupajući ni milimetar od naše državne politike i zaštite nacionalnih interesa. Globalni kompakt pravno je neobvezujući dokument koji uređuje pitanja zakonitih migracija.“

O hrvatskoj demografskoj krizi:

„Vlada to jasno prepoznaje i u 2019. nastavit ćemo s provođenjem mjera demografske revitalizacije.“

 O stranoj radnoj snazi:

„U 2019. izdvojit ćemo dodatne 2 milijarde kuna za programe zapošljavanja, većinom iz Europskog socijalnog fonda, kako bismo aktivirali još 40-ak tisuća hrvatskih ljudi na tržište rada. Istovremeno, odlukom o povećanju kvota za zapošljavanje stranaca na ukupno 65 tisuća želimo pomoći djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva da osnaže gospodarske aktivnosti.“

O stranim investicijama u zemlji:

Glavni fokus svih resora u 2019. bit će na privlačenju stranih ulaganja. Zakon o poticanju investicija te Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte stvorili su povoljan okvir za ulaganja – primjer za to je i otvaranje Ureda razvojno-istraživačkog centra Ericssona Nikole Tesle u Osijeku. Nakon uspješne 2018., u 2019. godini očekujemo novi investicijski val od više od 2 milijarde eura ulaganja, osobito u turizam, elektroindustriju, informacijske i komunikacijske tehnologije, proizvodnju i promet.“

O povratku tvrtke INA u hrvatske ruke:

„Stajališta su hrvatske Vlade oko otkupa dionica Ine od MOL-a nepromijenjena. Hrvatskoj je u interesu da Ina bude vertikalno integrirana kompanija. Najvažnije je da kompanija u kojoj je Hrvatska jedan od glavnih dioničara uspješno posluje i ostane snažna kompanija. Naš je prioritet jaka i uspješna Ina, a to znači i moderan rafinerijski biznis.”

O stabilnosti Vlade s optuženim osobama, što valjda podrazumijeva „napredak“:

„Jedno je stabilnost naše parlamentarne većine od 77 zastupnika koja je u proteklih godinu i pol dana pokazala funkcionalnost i koheziju oko donošenja brojnih zakona i reformi ... Kao predsjednik Vlade i HDZ-a ustrajat ću i boriti se za to da Hrvatska nastavi ići naprijed, a ne natrag.“

 Fascinantna je ova utopijska retorika koje se Hrvati, očito, nisu zasitili od 1945 do 1990. godine. Što god treba činiti, odgađa se za budućnost (bit će, poduzet ćemo, donijet ćemo, dogovorit ćemo...). A zemlja se prazni od ljudi da bi se u njoj umnažale zvijeri i na njoj rastao korov. Ni riječi o osobnoj odgovornosti, nigdje usporedbe s demokratskim standrdima u uljuđenim zemljama, vješto zamagljivanje stvaranja saborske većine s nečasnim zastupnicima, raskošno razbacivanje s postignutim financijskim rezultatima, prešućujući međunarodne okolnosti... U razvijenim društvima političar se brine za opće dobro, a u hrvatskom društvu za dobru ili uvjerljivu laž.

Gospodinu Plenkoviću možemo za 2019. poslati poruku predaje s otoka Brača pod nazivom „O vilama sve najbolje“.

Kad bi ljudi u zoru išli u planinu, prolazili bi ispod špilje iz koje je vonjao pečeni kruh. Budući da su sumnjali da se radi o vilinskoj špilji, klonili su navraćanja. Jednoga dana je nekoga gladnoga pastirića primamio taj miris svježeg kruha. Nekako se popeo uzbrdo do špilje i ugledao krasnu vilu sa zlatnom kosom. Malo ga uznemiri njezina noga s konjskim kopitom, ali brzo vrati pogled na njezinu kosu. Kad ga vila ugleda, pita ga je li gladan. Pastirić je odgovorio da mu njezin kruh lijepo vonja. Na to mu vila dade dobar komad toploga kruha.

Kad se pastirić vratio među pastire, pohvalio im se da u stijenama gore naviše gdje orlovi slijeću stanuju vile i peku mirisan kruh. Drugi dječak odmah potrča uz klisuru i zakloni se za gomilicu. Ugledavši vilu zanese ga njezina ljepota, ali čim opazi noge s kopitima, prestraši se. U strahu prošapta samom sebi: „Joj, lijepe su gore, ali imadu noge od konja!“ Vila čula šapat. Uzela iglu i ubola ga u oko. Dječak zaplače i otrči k pastirima. „Što ti je“ pitaju ga. Kaže im da ga je vila ubola iglom i da ništa više ne vidi. Na to će mu onaj pastirić: „A što si im gledao noge, zašto ih nisi gledao gore? I nisi im smio reći kakve su im noge, nego ih pohvaliti kako su lijepe gore. Da si rekao – gle, kako su lijepe! – umjesto - joj, kakve su im noge! – dobio bi kruha i ne bi ostao bez oka.“

Taj dječak je stvarno ostao bez očinjega vida, a onaj prvi pastirić je dobivao od njih uvijek kruha. Bijaše već mladić, a vila ga pohvali:- Znaš, ti si nam drag, jer vidiš, a ne vidiš! A onaj drugi sad ne vidi, jer vidi što vidi! Eto, stoga evo tebi topla kruha!

Bračanin

Podijelite ili upišite komentar.