By Zadnji popis stanovništva je pokazao da nas ima manje. Međutim, situacija nije toliko alarmantna, koliko (neki) mediji to žele prikazati. Neki čak taj «minus» žele pripisati ovoj ili onoj političkoj opciji ili stranci. Vlada, ova sadašnja ili neka bivša, s ovim problemom nema gotovo ništa. Razlozi smanjenja su različiti. Ja bih ih podijelio u tri grupe. Prva grupa su administrativni razlozi. Zbog novog Zakona o prebivalištu brisani su brojni građani koji su se prošlih desetljeća vodili kao rezidenti Republike Hrvatske. Mnogi su odjavljeni svojom voljom ili po službenoj dužnosti. Po mojoj slobodnoj procjeni, više od polovine spomenutog “minusa” treba pripisati ovim mjerama državne uprave.
Drugi razlog je svakako manji broj rođenih. Tu ni Vlada ne može puno pomoći. Neki poticaji rodiljama su svakako bitni, ali ne i odlučujući da bi se održao ili povećao prirodni prirast. Tu su potrebne korijente promjene, a ne ad hoc rješenja.
Treći razlog je iseljavanje u strane zemlje, «trbuhom za kruhom», posebno u Njemačku i Irsku. Po meni, ni taj razlog nije baš alarmantan. Većina tih mladih ljudi prije ili kasnije će se vratiti u Hrvatsku, dobar dio njih obogaćen novim znanjima, iskustvima i navikama te s određenom ušteđevinom. Bolje je da rade neki konkretan posao u spomenutim zemljama, nego da sjede i piju pivo ispred trgovine u nekoj zabiti i lamentiraju o nogometu.
Demografska slika nije baš najbolja, ali nije ni tako alarmantna. K tome treba dodati da je prirast novorođenih Hrvata u iseljeništvu konstantan, a znatno je poboljšan i društveni položaj Hrvata u mnogim zemljama. Primjerice, u Švicarskoj bilježimo jako velik broj visokoškolovanih mladih Hrvata (znanstvenici, advokati, liječnici, bankari, dizajneri, učitelji, pa čak i političari).
Neki će se možda sada smijati, ali prvi sam prije desetak godina počeo govoriti i pisati o «globalnoj Hrvatskoj». Kasnije se ta sintagma banalizirala i razvodnila od nekih nesposobnih i nekreativnih političara, no to ne znači da «globalna Hrvatska» ne postoji, dapače, jača je nego ikad prije.
Ivan Ivić
