„Morala sam zabiti nož u platno; jednostavno mi je išlo na živce to zategnuto površje na kojem sam, povrh svega, kistom morala o nečemu govoriti. Umjesto kista, zabila sam nož u platno.“
Edita Schubert, 2000.
Riječi su to Edite Schubert (1947.-2001.), hrvatske umjetnice čija retrospektivna izložba je za vikend otvorena u Muzeju Susch u Švicarskoj.
„Muzej, koji se nalazi u slikovitom kantonu Graubuenden, pokrenula je najveća poljska kolekcionarka suvremene umjetnosti i uspješna poslovna žena, Grazyna Kulczyk, te ga je posvetila ženama umjetnicama iz Srednje i Istočne Europe. Umjetnice i kustosice iz RH imale su već priliku surađivati s ovom ambicioznom organizacijom, a izložbu „Profusion“ posvećenu Editi Schubert potpisuje kustos David Crowley“, napisali su na stranicama Veleposlanstva RH u Bernu.
Od svog otvaranja Muzej se profilirao kao jedno od ključnih mjesta za reinterpretaciju modernih i suvremenih umjetničkih praksi iz tog dijela Europe. Dio eksponata na izložbi Profusion koji su izloženi je iz fundusa zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU), pa su s ponosom to najavili na svojim stranicama:
„Edita Schubert bila je iznimno plodna i inventivna umjetnica, aktivna od ranih 1970-ih do prerane smrti 2001. godine. Značajna figura u hrvatskoj i jugoslavenskoj umjetnosti, izlagala je na Venecijanskom bijenalu i Bijenalu u Sydneyu (oba 1982), te u galerijama diljem Austrije i SAD-a.
Pišući 1985., likovni kritičar Ješa Denegri stavio ju je na čelo novog smjera u jugoslavenskoj umjetnosti nakon stroge estetike konceptualizma 1970-ih; njegovim riječima, ponudila je „praksu obilja“. Ipak, danas je njezina umjetnost relativno malo poznata.
Širina njezina umjetničkog opusa – skulptura, slikarstvo, performans, instalacija – čini se da anticipira „postmedijsko“ stanje suvremene umjetnosti. Pa ipak, kada se promatraju zajedno, pojavljuju se snažne linije povezanosti i kontinuiteta kroz žanrove i medije, često intimne vrste.“
Poseban naglasak izložbe stavljen je na rekonstrukcije njezinih ključnih instalacija, poput „Vrata“ iz 1978. godine te posljednje instalacije „Horizont“ iz 2000., čime se publici omogućuje izravan uvid u prostornu i iskustvenu dimenziju njezina rada. Izložba se prostire kroz dvanaest galerijskih prostora Muzeja Susch i prati unutarnju logiku kontinuiteta i povezanosti koja obilježava Schubertin opus.
Otvorenjem ove izložbe Edita Schubert dobiva zasluženo mjesto u međunarodnom kontekstu, a hrvatska suvremena umjetnost dodatnu vidljivost na europskoj sceni.
FOTO: Edita Schubert: Profusion, 2025, exhibition view. © Muzeum Susch / Art Stations Foundation; photograph: Federico Sette