Pokloni mi jednu priču – uspješan projekt integracije u Schaffhausenu

Pokloni mi jednu priču zajednički je projekt Gradskog ureda za integraciju, gradske knjižnice i ureda za integraciju koji su aktivni u kvartovima grada Schaffhausena.

U svojoj prvoj godini ponuda u Schaffhausenu postigla je veliko zanimanje i odvija se na pet jezika: njemački, hrvatski, albanski, tamilski i turski. Ovaj koncept, koji je razvio Švicarski institut za medije mladih i djece u Zürichu, se već duži niz godina uspješno provodi. U ostalim većim gradovima nudi se od kvarta do kvarta različito na onim jezicima naroda koji su tu brojčano jako zastupljeni.

Ponuda se odnosi na djecu u dobi od dvije do pet godina i njihove roditelje, ništa ne košta jer ga financiraju navedene ustanove. Glavni cilj projekta je motivirati roditelje da kod kuće zajedno s djecom čitaju i da im kroz igru pričaju priče.

Chantal Bründler, koja je u uredu za integraciju zadužena za ovaj projekt, rado se odazvala pozivu i predstavila projekt detaljnije. „Prvi govor koji savladamo je govor srca, tj. maternji jezik. Kad je taj temelj kvalitetno izgrađen lakše se nadograđuje i uči drugi jezik, u ovom slučaju njemački“ – objašnjava u razgovoru. Projekt „Pokloni mi jednu priču“ jača kulturni indentitet i stvara pozitivno prihvaćanje različitosti naroda koji žive u Švicarskoj, naglasila je.

Zahvaljujući animatoricama koje ove projekte nude na maternjem jeziku, sve je više djece koja dolaze na animacije. Uz ilustrirane knjige se bolje i kvalitetnije raste jer su vrata prema čitanju. Djeca s kojom se u ranoj dobi na ovaj način radi imaju lakši start u predškolstvo, kaže Bründler. Za sada se u Schaffhausenu godišnje nude dva ciklusa na navedenim jezicima. U svakom ciklusu osam poslijepodneva u trajanju od 90 minuta roditelji i bake imaju priliku nazočiti animacijama. U svakom ciklusu animatorica, djeca i pratnja zajedno posjete gradsku knjižnicu Agnesenschütte gdje se mogu posuditi dječje knjige na hrvatskom.

U prostorijama župe St. Peter, animatorica projekta na hrvatskom, Ljubica Vincetić dočekala je u ponedjeljak, 7. travnja 2014., zadnji put u ovom drugom ciklusu, četranestero djece i njihovu pratnju. Sama Ljubica najbolji je primjer osobe koja se odlično integrirala u Švicarskoj. Ljubav ju je 1988. godine ovamo dovela iz Čakovca. Već nakon tri mjeseca počela je raditi, a uz podršku supruga Zvonka učiti njemački, što je odlično savladala. Danas Ljubica ima dvoje odrasle djece i duži niz godina vodi igraonicu u St. Peteru te je aktivni član župe.

Animacijsko poslijepodne počelo je pjesmom koju, po riječima animatorice djeca najviše vole: Kad si sretan… Nakon pjesme slijedila je priča „Najljepše jaje na svijetu“. Pozorno su djeca slušala priču koja je zahvaljujući mudrom kralju imala sretan završetak.

Tipične motive za preduskrsno vrijeme, koje su trebali ukrasiti bojama, nakon priče djeca su dobila u obliku zeke ili jaja. Trudili su se i oni najmanji da njihova slika bude lijepa i šarena, a da bi motiv potpuno bio ispunjen, pomogle su im mame i bake. Slijedila je slobodna igra i pred sam kraj razgibavanje uz ples.

Devedeset minuta prošlo je mnogima prebrzo. Ljubica je pred sam kraj zahvalila svima, posebno onima koji su ova dva ciklusa sa svojom djecom ili unucima nazočili svim animacijama. „Cilj je raditi s najmanjima i kod kuće. Ne zaboravite da dijete koje dobro vlada maternjim jezikom lakše uči i druge jezike. Nadam se susretu s vama i u trećem ciklusu“, bile su njezine završne riječi. Kao početak, i kraj je bio protkan pjesmom. Doviđenja i sretan put, pjevušila su na hrvatskom s Ljubicom djeca, čiji su roditelji velikim dijelom i sami rođeni u Švicarskoj.

U gradskoj knjižnici Agnesenschütte koja se nalazi u Schaffhausenu (Schwesterngasse 1) već nekoliko godina stoji na raspolaganju odjel s knjigama na hrvatskom. Dječje knjige koje imaju nabavili su preko centralne državne knjižnice dok su knjige za odrasle one koje su dobili donacijom. Michael Streif, djelatnik knjižnice i dalje će se, kaže u razgovoru angažirati da ovaj projekt živi jer je očito da nakon animacija mnogi roditelji s djecom dolaze u knjižnicu i iznajmljuju knjige. Ponuda i nije najbogatija pa pozivamo sve koji doma imaju knjiga na hrvatskom, a koje više ne koriste, da ih poklone knjižnici. Na donaciji će vam biti zahvalni svi oni koji bi ponekad rado pročitali knjigu na hrvatskom.

Ruža Studer