By Porez na inozemne mirovine i nejasnoće koje su zabrinule Hrvate u Švicarskoj, ponukali su članove Hrvatskog kulturnog i športskog društva Zrinski – Croatia i Misijsko vijeće iz Luzerna organizirati tribinu gdje su svi imali priliku postaviti pitanja vezana na tu temu Hrvoju Cvitanoviću, generalnom konzulu RH u Zürichu. Konzul Cvitanović, Igor Surdich i Ivo Barukčić su već početkom srpnja te informacije pružili širokoj publici putem portala hrvati.ch (Link).
Tribinu je otvorio Vice Baraban, predsjednik HKŠD Zrinski – Croatia, i pozdravio goste, u prvom redu gošće iz domovine, predstavnice Matice iseljenika: Dianu Mašala Perković, rukovoditeljicu Odjela za pravne poslove i Srebrenku Šeravić, rukovoditeljicu Odjela za kulturu.
Zahvalivši na pozivu, konzul Cvitanović izrazio je svoje zadovoljstvo velikim brojem zainteresiranih i pojasnio da se ulaskom Hrvatske u EU dosta toga promijenilo te da Republika Hrvatska ulaskom mora prihvaćati određene obveze.
Iznio je i objasnio na primjeru jedne prosječne mirovine koliko poreza bi povratnik u domovinu morao računati. (Link na tabelu). Nakon izloženog primjera, javljali su se pojedinci s vlastitim primjerima; jedan se odnosio na povratnicu koja na mirovinu od 1300.00 Fr. plaća 1800 kuna poreza. Zdravstveno osiguranje koje mora plaćati ne pokriva joj niti 50% lijekova. Drugi primjer iznio je Jakov Tomić koji se ove godine planirao vratiti u domovinu. Nakon posjeta poreznoj upravi i razgovora sa šefom izračunali su mu sljedeće odbitke: 39% porez na mirovinu, 16% zdravstveno osiguranje, 4% prireza, što iznosi 60% njegove švicarske mirovine – odustao je od povratka.
Ljiljanka Primorac je konstatirala da struktura i ovaj sustav oporezivanja ide izravno na štetu Republike Hrvatske i da je to za nju kontraproduktivno i štetno. Ako se Hrvati ne budu vraćali u Hrvatsku sa svojim mirovinama i ušteđenim kapitalom, Hrvatska time gubi mnogo. Neće moći oporezovati njihove mirovine, a ušteđeni kapital hrvatskih umirovljenika ostat će u Švicarskoj. Zbog toga treba hitno promijeniti porezni sustav, smanjiti stopu poreza, tako da bi se što više Hrvata vratilo u Hrvatsku.
Za riječ se javio i jedan građevinar upitavši koliki će bit odbici na prijevremenu mirovinu koju imaju građevinari (FAR-mirovine od 60 – 65 godine života) od ca. 5000 franaka mjesečno. Mnogi od nazočnih požalili su se na porezne referente u domovini koji im nisu u stanju dati kvalitetne informacije.
Tokom diskusije o porezu na inozemne mirovine, tematiziran je i zakon o prebivalištu. Diskutantima se obratila Diana Mašala Perković, objasnivši da u Maticu iseljenika svakodnevno dolaze takva i slična pitanje iz cijelog svijeta.
Pošto je gospođa u Švicarsku došla na jubilarnu godišnjicu HKUD-a Fala, nije računala da će biti suočena i s ovakvim temama. No rado se stavila na raspolaganje svima koji su joj pitanja postavili.
Pitanja, sugestije, ljutiti komentari – nemoguće je bilo pohvatati svaki osobni problem pojedinaca. Pojedinci koji imaju informacije, javljali su se za riječ. Ljiljanka Primorac objasnila je da Švicarska i Hrvatska imaju sporazum o dvostrukom oporezivanju i zašto je OIB broj iznimno važan.
– Ovu problematiku izazvalo je kratkoročno razmišljanje političara – komentirao je Osvin Gaupp, dok je jedan glas upitao: Tko uopće zastupa iseljene Hrvate ispred Vlade?
To je pitanje na koje bi trebali odgovoriti oni koji su za to plaćeni i koji zahvaljujući upravo tim Hrvatima, koji žive izvan granica Republike Hrvatske, imaju to radno mjesto. Hoće li glas Hrvata iz Švicarske stići do onih koji ga trebaju čuti? Dok su skeptičari nazočni sastanku rezignirano odmahivali glavom, optimistični su zaključili da je šutnja istovemeno znak slaganja s zakonom.
Jure Primorac je primjetio da u pogledu drakonskog oporezivanja mirovina hrvatskih povratnika iz Švicarske, o zakonu o prebivalištu i o osobnim iskaznicama itd., nismo na vrijeme dobili prave informacije. Niti nas je zakonodavac, niti oni takozvani „svjetski“ predstavnici Hrvata u Švicarskoj, niti oni koji zu izabrani kao predstavnici Hrvata iz Švicarske u Savjet Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske, pokušali o tome informirati, a kamoli zaštiti. Ova tribina je sazvana iz puke nužde i očaja, moramo stvar uzeti sami u svoje ruke.
Osnovana je stoga ad hoc inicijalna grupa koja ima zadatak pripremiti i pokrenuti ono što je u ovom trenutku neophodno.
Nakon tribine, gošće iz domovine, konzul i ostali uzvanici uz večeru su nastavili druženje u Domu Zrinski (prostorijama HKŠD Zrinski-Croatia).
Ruža Studer
{gallery}foto/razno/tribina_luzern_penzije_2013/{/gallery}
