By Hrvatske udruge, klubovi i zavičajne zajednice najčešće u svom radu promiču hrvatske nacionalne posebnosti. Tijekom godina svog postojanja pokazale su su iznimno aktivnima i korisnima, pogotovo za mlađe naraštaje Hrvata u iseljeništvu.
K tome su zapažene i cijenjene među svojim domaćinima u zemlje u kojoj djeluju. Uz kulturu i običaje, neke od njih uspješno promiču znanstvenoistraživački rad te tako otvaraju vrata i mladim Hrvatima iz domovine. U današnjem Večernjem listu predstavljamo osam udruga i zajednica koje su prema odluci Večernjakovih čitatelja i žirija ušle u izbor za Večernjakovu domovnicu.
1. Hrvatska akademska zajednica Austrija, Beč
Hrvatska akademska zajednica u Beču potiče i promiče znanstveno -istraživački rad Hrvata u Austriji, domovini i svijetu, posebice mladih talentiranih Hrvata. Nedavno je u izdanju Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji i Hrvatske akademske zajednice u Austriji izašla knjiga “Hrvati i hrvatske udruge u Austriji” koja na više od 1.200 stranica, uz stotinjak ilustracija, jezikom književnosti objašnjava što ustvari znači biti iseljenik. Riječ je o jednoj od najorganiziranijih i najplodnijih hrvatskih udruga u Austriji i hrvatskom iseljeništvu.
2. Austrijsko društvo za kroatistiku, Beč
Austrijsko-društvo za kroatistiku utemeljeno je 2016. godine u Beču na inicijativu veleposlanice Republike Hrvatske u Austriji dr. Vesne Cvjetković. Poticanja kroatistike u Beču i Austriji, produbljivanja austrijsko- hrvatskih književnih i povijesnih veza te promicanja hrvatskog jezika i kulture bio je osnovni cilj a kasnije je postao i priorite tog Društva. Svjesno problema vezanih uz status hrvatskog jezika u Austriji, Društvo je goposebnu pozornost usmjerilo na osvješćivanje austrijske javnosti o samosvojnosti i samobitnosti hrvatskog jezika, jednog od 24 službenih jezika Europske unije. Znajući da se borba za hrvatski jezik mora temeljiti na dokazima, Društvo je znalački prikupilo niz relevantnih članaka akademika Radoslava Katičića o hrvatskom jeziku i sabralo ih u knjigu „Konturen und Zusammenhalt der kroatischen Sprache“, objavljenu 2017. godine na njemačkom jeziku u izdanju Školske knjige.
3. Kulturno-umjetničko društvo „Kraljica Katarina“, Gelsenkirchen
Članovi i predstavnici Hrvatskog zavičajnog društva Kakanj – Kraljeva Sutjeska i Kulturno- umjetničkog društva Kraljica Katarina iz Gelsenkirchena godinama njeguju neraskidivu vezu između iseljenih Hrvata tog kraja s onima koji su u Hrvatskoj i BiH. Često organiziraju zajednička putovanja u svoj rodni kraj i posjećuju znamenitosti i tradicionalne vrijednosti kako bi mladi naraštaji rođeni u iseljeništvu što više naučili o svom podrijetlu. Predstavljaju kulturu, tradiciju i povijest svog bosansko-hercegovačkog kraja i njegovih ljudi.
4. Hrvatska kulturna zajednica, Mainz
Hrvatska kulturna zajednica Mainz osnovana je 1991.godine. Od tada do danas zajednica uspješno njeguje i promiče hrvatsku kulturnu baštinu nizom aktivnosti i događanja u Mainzu i okolici. Izložbama, kazališnim predstavama, njegovanjem folklorne baštine, predavanjima, prikazivanjem filmova slijede sebi zadane ciljeve. HKZ Mainz njeguje i 50-godišnje prijateljstvo gradova Zagreba i Mainza. Zajednica ima odličnu suradnju s Gradom Mainzom i Zagrebom a na čelu društva je predsjednica Katica Vraneša.
5. Folklorna skupina Zagreb, Wuppertal
Folklorna grupa Zagreb djeluje već 42. godina u okviru Hrvatske katoličke misije Wuppertal. Osim u misiji članovi FS Zagreb nastupaju i po cijeloj Njemačkoj. Unatrag nekoliko godina oduševljavaju Hrvate u iseljeništvu nastupom u kazališnoj predstavi “Ero s onoga Svita” koja je inspirirana Gotovčevom operom originalnog naziva „Ero s onoga svijeta”. Za mnogobrojne Hrvate u Wuppertalu Folkolorna skupina Zagreb je njedan od najprepoznatvljiviji simbola tamošnje Hrvatske katoličke misije i Hrvata Wuppertala.
6. Hrvatsko kulturno društvo V. F. Mažuranić, Berlin
Hrvatsko kulturno društvo Vladimir Fran Mažuranić osnovano je 1980.godine. Društvo radi na očuvanju i unapređenju hrvatske kulturne baštine. Zanimljivo, osnivači su Društvu dali ime Vladimira Frana Mažuranića jer je taj veliki hrvatski autor živio, radio i umro (1928.) u Berlinu. Do sada su društvo vodili: fra Rafael Begić, fra Ivan Dotur, Ivan Milčec, Mate Bajić i Ana Wegener. Aktualni predsjednik društva je Stjepan Lozančić. Posljednjih godina društvo je dosta aktivno na planu organiziranju tribina sa hrvatskim gostima, političarima i književnicima.
7. Hrvatska kulturno umjetnička i športska zajednica Berlin
Hrvatska kulturno umjetnička i športska zajednica e. V. iz Berlina je jedna od najvećih i najstarijih hrvatskih zajednica u Europi. Osnovana je 1984 godine a unutar zajednice djeluje kazalište mladih „Marin Držić“. 1990. Hrvatska zajednica svake godine organizira Slavonsku i Dalmatinsku večer a poznati su i po proslavi Martinja – krštenja vina te maškaranoj zabavi. Hrvatska zajednica Berlin organizira i brojne druge aktivnosti tijekom godine. U Zajednici, koju posljednjih nekoliko godina vodi predsjednica Mira Kiš, djeluju i razne druge sekcije, od šahovske, folklorne, glazbene do kazališne.
8. Hrvatska kulturna zajednica Calw
Hrvatska kulturna zajednica Calw je osnovana je 1993.godine, na inicijativu Hrvata željnih kulture u Calwu. Prvi predsjednik je bio Ivan Budija dok je sadašnji Ivica Laškarin. Broje 150 članova čime se rijetko koja kulturna zajednica u iseljeništvu može pohvaliti. Prošle godine su organizirali veliku proslavu u povodu svoje 25. obljetnice djelovanja te obilježava Dan državnosti RH na kojoj su okupili više od tisuću Hrvata. Iako na području Calwa ne živi manji broj Hrvata, na događanja koje organizira HKZ Calw dođe veliki broj Hrvata iz obližnjeg Stuttgarta i okolice.
MARIJANA DOKOZA/SNJEŽANA HEREK/
ZVONKO BOSNIĆ/STIPE PUĐA
