By Ljiljanka Primorac, u Švicarskoj poznatija kao Lili, ostavila je dubok trag u hrvatskom društvu po pitanju kulturnog angažmana, možda čak, gledajući godine i najdublji. Rođena 1952. u Zagrebu kao prva od tri kćeri Klare i Vinka Lugarić, Ljiljanka u Švicarsku, Emmenbrücke (gdje i danas živi) dolazi 1959. godine. Nakon osnovne škole i gimnazije u Luzernu, izobrazbu nastavlja na jezičnoj gimnaziji u Zürichu gdje je diplomirala kao prevoditeljica i već 1978. godine počinje samostalno raditi.
U to vrijeme su hrvatske katoličke misije bila jedina mjesta gdje su se okupljali Hrvati u Švicarskoj. Jednom mjesečno obitelj Lugarić posjećuje mise u Zürichu i jednom u Luzernu. Osnivanje prve hrvatske udruge u Švicarskoj izvan krila misije – Hrvatskog društva u Švicarskoj, podržava cijela obitelj Lugarić aktivno sudjelujući u radu društva. Jedan od suosnivača tog Hrvatskog društva, koje je aktivno djelovalo od osnivanja 1960. do 1970. godine, bio je i fra Lucijan Kordić. Osnivanjem Hrvatske kulturne zajednice to društvo prestaje djelovati.
1971. godine u Zürichu se osniva prvo hrvatsko folklorno društvo Movis. Ljiljanka je nazočila osnivanju i cijelo vrijeme bila aktivna članica Movisa koje su vodili Janko Martinović i Dragica Augustić, oboje nekadašnji članovi drušva Lado. Ljubav prema hrvatskom kulturnom blagu ponukali su Ljiljanku da u Luzernu pokrene dječji folklor koji osniva 1986.. Aktivno grupa djeluje tri godine, školske obveze rezultirale su raspadanjem iste, no Ljiljanka i dalje jednom tjedno posjećuje probe Movisa u Zürichu. Odlaskom voditelja 1993., Movis prestaje djelovati.
Svog budućeg supruga Juru Primorca, koji je u to vrijeme studirao u Luzernu, upoznaje prilikom posjete crkvi, sa smješkom se prisjeća Ljiljanka. Vjenčali su se 1980. godine i ponosni su roditelji Zrinke-Marije, rođene 1982. i sina Marina koji je rođen 1983. godine.
Kao jako angažirani Hrvati, obitelj Primorac u vrijeme domovinskog rata djeluje na promidžbi Hrvatske u Švicarskoj. Upravo u svrhu promidžbe Ljiljanka koristi svoje poznavanje hrvatskih običaja i okuplja 1995. godine grupu sunarodnjaka učeći ih pjesmi i plesu. Rađa se zamisao o osnivanju folklornog društva i nastaje hrvatskog kulturno-umjetničko društvo Kolovrat. Već 1998. godine osniva se i tamburaška sekcija pa Kolovrat postaje prepoznatljivi “ambasador” naše domovine u tom dijelu Švicarske. Mnogobrojni nastupi pred švicarskom publikom rezultirali su pozivima na veća švicarska događanja. Pet godina Kolovrat sudjeluje na božićnom sajmu Venite u Luzernu, gdje četiri dana prikazuje hrvatske običaje. Uz nastupe, nudili su odabrane kulinarske proizvode i tipične hrvatske suvenire.
Dugo godina Kolovrat surađuje i njeguje prijateljstvo s folklornim ansamblima Turopolje iz Velike Gorice i Sv. Rokom iz Zatona. Uz to surađuju i s mnogobrojnim švicarskim udrugama na području centralne Švicarske.
– Naš cilj je očuvati hrvatsku kulturu i prenijeti je na drugu i treću generaciju te naše kulturno blago ponosno prikazati domaćinima, Švicarcima – naglasila je u razgovoru Ljiljanka.
Internet stranica društva pruža informacije o društvu na njemačkom. Iskustvo govori da je taj potez bio ispravan, jer su tim putem primili već mnoge upite za nastup od domaćina Švicaraca, naglašava Primorac.
20. rujna 2014. Kolovrat je organizirao humanitarnu večer. Posjetiteljima su ponudili jednosatni kulturni program, ukusnu večeru i dobru zabavu uz njihov tamburaški sastav, a cjelokupni iznos od više tisuća franaka donirali u poplavljena područja.
Sljedeće godine Kolovrat obilježava dvadeset godina djelovanja. Ovo društvo, koje trenutno djeluje u tri sekcije, dječjoj i odrasloj plesnoj te tamburaškoj, već su mnogo puta pokazali da su društvo koje u prvi red uvijek stavlja hrvatsko narodno blago. Trag koji je Ljiljanka Primorac ostavila, ne samo u Kolovratu nego u cijeloj Švicarskoj, kako u očuvanju tako i u promidžbi hrvatske kulture, neće se nikada izbrisati jer uloženih i poklonjenih četrdeset godina ne mogu i neće pasti u zaborav.
Ruža Studer
