Već nekoliko mjeseci od kada se bavimo temama „Zakon o prebivalištu“ i „ Porez na mirovine“, susrećemo se s najrazličitijim razmišljanjima Hrvata koji žive u Švicarskoj. Pošto je iseljeništvo senzibilirano, javljaju nam se sa svojim razmišljanjima, pitanjima i iskustvima i Hrvati iz drugih europskih zemalja. Svatko od njih ima svoju životnu priču; neke su priče „obične“, neke komplicirane a neke tužne.
Zakoni su donešeni – zakoni se trebaju poštivati! Svi mi koji desetljećima živimo u inozemstvu to uostalom, tu gdje živimo i činimo, zar ne? Jasno, mnogi od nas imaju određene probleme s novim zakonom o prebivalištu, u prvom redu oni kojima se zbog tog zakona poništavaju osobne iskaznice. Svatko pokušava pronaći odgovor što mu je činiti. Svatko je slobodan odlučiti kako će postupiti; hoće li postupiti u skladu sa zakonom ili neće. Mi smo samo pokušali skrenuti pažnju na nejasnoće oko tih Zakona i probleme koji s time dolaze.
No, s pravim problemima biti ćemo tek još suočeni (neki već i jesu) u domovini, pri obavljanju određenih poslova ako nemamo osobnu iskaznicu. Nejasnoće su tu, no tu su i konzularni predstavnici, koji su nas već u srpnju ispravno informirali po pitanju Zakona o prebivalištu i koji su na zadnjoj tribini u Schaffhausenu te informacije još jednom potvrdili. Oni svima i dalje stoje na raspolaganju, pa to i iskoristite.
Glasnogovornik MUP-a, Dušan Miljuš naglasio je da MUP također svima stoji na raspolaganju i da se svatko može javiti ukoliko ima nekih pitanja:
Na svako pitanje dobiti ćete odgovor. U nastavku je odgovor Dušana Miljuša na pitanja koja smo mu postavili i odgovori koji pojašnjavaju Zakon.
Ruža Studer
Prema odredbama Zakonu o prebivalištu obveza odjave prebivališta u Republici Hrvatskoj postoji za one hrvatske državljane koji su iselili iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Prebivalište moraju odjaviti prije iseljenja, a ako su to propustili učiniti odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije-konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju su iselili. Prilikom odjave prebivališta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja. Odjavom prebivališta osoba ne gubi hrvatsko državljanstvo, nego i nadalje ostaje hrvatski državljanin, samo što nema pravo na osobnu iskaznicu, jer je to javna isprava kojom se između ostalog dokazuje prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Republike Hrvatske radi obrazovanja, zaposlenja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ta osoba je dužna policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogućnosti doći u Republiku Hrvatsku, obavijest o svojem privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji-konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu te mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju, školovanju, o odobrenom boravku i sl.). Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu.
Dakle, osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Te osobe su dužne dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od 5 godina te nadalje dojavu o privremenom boravku u inozemstvu obnavljati nakon svakog daljnjeg proteka razdoblja od tri godine, ako i dalje budu boravile u inozemstvu.
Međutim, osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta (prebivalište su prijavile fiktivno), dužne su odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj bez obzira žive li i dalje u državi u kojoj su živjele i prije fiktivne prijave prebivališta u Republici Hrvatskoj ili sada žive u nekoj drugoj državi. Ako same ne odjave prebivalište nadležna policijska uprava ili postaja će pokrenuti postupak odjave njihovog prebivališta po službenoj dužnosti.
Građani koji su na dan 29. 12. 2012. imali osobnu iskaznicu kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana ili koji nisu nikad ishodili osobnu iskaznicu kao i građani koji imaju prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica (nepostojeće adrese), moraju najkasnije do 29. 12. 2013. godine, policijskoj upravi ili postaji na čijem području imaju prijavljeno prebivalište, ponovno prijaviti prebivalište. Ako ne ispune ovu obvezu izvršit će se odjava njihovog prebivališta u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu.
Vezano za dio upita koji se odnosi na ispisivanje adrese u osobnoj iskaznici i putovnici, ponovno ističemo, osobna iskaznica je javna isprava kojom se dokazuje prebivalište. Dakle, u osobnu iskaznicu ispisuje se adresa prijavljenog prebivališta. Osobi koja ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i u putovnici će biti ispisana adresa prijavljenog prebivališta. Kao što smo već naveli osobe koje se ne namjeravaju iseliti iz Republike Hrvatske nisu dužne odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj već su dužne prijaviti privremeno boravljenje izvan Republike Hrvatske. Njima je u osobnoj iskaznici i putovnici i nadalje ispisana adresa prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj. Osobama koje podnesu zahtjev za odjavu prebivališta iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, poništava se osobna iskaznica jer ona više ne može služiti kao dokaz o prebivalištu (građanin više nema prebivalište jer se odjavio) a u putovnicu se ispisuje adresa stanovanja u inozemstvu odnosno adresa koju je građanin prijavio kao adresu na koju se odjavljuje za inozemstvo.
Građanin koji je odjavio prebivalište iz Republike Hrvatske u slučaju ponovnog doseljenja i trajnog nastanjenja u Republici Hrvatskoj može (dužan je) ponovno podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta kada ponovno ostvaruje i pravo na osobnu iskaznicu.
Dušan Miljuš, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova