Predavanje dr. Ive Josipovića u Zürichu

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović održao je u petak, 20. lipnja 2014., u Europskom Institutu u Zürichu predavanje na engleskom jeziku o Republici Hrvatskoj kao članu Europske unije i kao dijelu Jugoistočne Europe. Na početku predavanja, pred stotinjak nazočnih osoba, predsjednik Josipović je naveo razloge ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Kao prvi razlog predsjednik Josipović je naveo garanciju mira, sigurnosti i stabilnosti koju pruža Europska unija, a koja je ujedno i osnovna pretpostavka za uspješniji društveni i gospodarski razvoj.

Slijedeći razlog je temeljni princip Europske unije, a to je slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Spomenute slobode kretanja olakšavaju djelovanje poduzetnicima, studentima, medijima, turističkim djelatnicima i cjelokupnom političkom i društvenom sustavu, te idu u prilog svim građanima Republike Hrvatske. Osim olakšane razmjene gospodarskih dobara, Europska unija omogućava integraciju naših tradicionalnih i kulturnih vrijednosti u sveukupnu europsku kulturnu baštinu.

U daljnjem izlaganju predsjednik Josipović se osvrnuo na trenutno stanje i odnose sa susjednim državama, te naglasio kako su ti odnosi važan čimbenik stabilnosti i mira u regiji. Republika Hrvatska nastoji uspostaviti i održavati dobre odnose sa svim svojim neposrednim i daljnjim susjedima, te im svesrdno pomaže u njihovom nastojanju pristupa Europskoj uniji. U okviru politike „otvorenih vrata“ Republika Hrvatska je svjesna kako je regionalna povezanost i solidarnost osobito važna, te da stabilnost i prosperitet pojedinih država neposredno utiče na razvoj i boljitak cijele regije. No da bi se to postiglo potrebno je riješiti još nekoliko otvorenih i vrlo važnih pitanja kao što je pronalaženje istine o 1700 osoba koje se još uvijek vode kao nestale od vremena Domovinskog rata. Osim toga potrebno je osuditi sve ratne zločine, ostvariti uvjete za povratak prognanih svojim kućama i riješiti pitanje Hrvata koji su nezadovoljni svojim statusom unutar Bosne i Hercegovine. Predsjednik Josipović je naglasio kako to nisu jednostavna pitanja, te da je potrebno vremena i strpljenja da bi se ostvario pomak u dugotrajnim pregovorima i došlo do konačnog rješenja povoljnog za obje pregovaračke strane.

Na kraju predavanja predsjednik Josipović je predstavio incijativu Republike Hrvatske koja predlaže veću energetsku samostalnost i sigurnost svih članica Europske unije te neovisnost o uvoznim energentima. Republika Hrvatska posjeduje, pored već poznatih nalazišta i znatne, još neistražene zalihe nafte i plina, pogotovo u Jadranskom moru koje su od strateškog značenja za našu zemlju. Podrška Europske unije u istraživanju i eksploataciji naftnih i plinskih polja, kao i obnovi i proširenju cjelokupne infrastrukture za transport energenata, kao što su naftovodi, plinovodi i rafinerije, omogućila bi Republici Hrvatskoj znatni gospodarski uspon, te mogućnost za razvoj različitih privrednih i društvenih sektora. Osim toga predsjednik Josipović je izložio ideju da Hrvatska kroz igradnju budućeg terminala za ukapljeni zemni plin na Krku postane energetskim vratima Europe, odakle bi se nafta i plin transportirali ne samo prema Hrvatskoj, nego i prema ostalim članicama Europske unije. Ostvarenje tako velikih projekata moguće je samo uz pomoć fondova Europske unije, ali bi se njihova realizacija višestruko i dugoročno isplatila, te stvorila potrebne pretpostavke za trajan gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske.

Po završetku predavanja predsjednik Josipović je odgovarao na mnogobrojna pitanja nazočnih osoba. Pitanja su se doticala različitih, već gore spomenutih tema, a nakon službenog dijela programa, predsjednik Josipović se zadržao u neslužbenom razgovoru s prisutnima, nakon čega je napustio zgradu Europskog instituta.

Miroslav Belošević
foto: Ivan Ivić

VEZANI PRILOZI: