By Sve Švicarke i Švicarci danas slave dan utemeljenja svoje države odnosno svoj nacionalni praznik – 1. August, Schweizer Nationalfeiertag.
Naime, davne 1291. godine početkom mjeseca kolovoza, na livadi brda Rütli – Rütliwiese, sastali su se odlučni muževi “prakantona”, Uri, Schwyz i Unterwalden, da bi sklopili savez za obranu od Austrijanaca i drugih tadašnjih neprijatelja. “Vječni Savez“ je zapečaćen zakletvom poznatom kao “Rütlischwur”, Rütli-zakletva.
Proslava u svakoj općini
Inače, organizacija proslave ovog događaja rezervirana je za općine i svi su pozvani da prisustvuju i sudjeluju u proslavi te tako uveličaju ovaj dan. Jedina iznimka od ovog saveznog načela jest radijsko ili televizijsko obraćanje predsjednika Švicarske Konfederacije.
Općinske proslave se sastoje se od svečanih riječi istaknutih javnih osoba iz političkog ili kulturnog života, popraćenih koncertom, sportskim nastupima i zajedničkim pjevanjem državne himne.
Ako zbog velikih vrućina nije zabranjeno, a što je u ovom slučaju upitno zbog kiše, na okolnim brdima zapale se vatre – visinski krijesovi. Djeca marširaju svoj uobičajeni mimohod s lampionima, tu i tamo gimnastičari prikažu svoje za tu priliku uvježbane vratolomije, amaterske dramske grupe svoju najnoviju predstavu, a mjesna glazbena društva zabavljaju prisutne svojim glazbenim programom. Organizatori angažiraju neku poznatu osobu iz politike, kulture, znanosti ili sporta, koja će više ili manje briljirati svojim produhovljenim i često poentiranim, specijalno pripremljenim govorom.
Mjesna društva pobrinu se za ponudu jela i pića, a na feštama se obično ponudi već tradicionalni Rizotto, Bratwurst, Cervelat ili neki drugi specijaliteti, pa fešte uz glazbu, jelo i piće, u ugodnoj atmosferi, potraju do kasnih noćnih ili ranih jutarnjih sati.
Posebne proslave
Posebna vrsta slavlja održava se na Slapovima Rajne (Rheinfall, Schaffhausen Falls), u blizini Schaffhausena. Od sredine 19. stoljeća slap je prigodno osvijetljen, a veličanstveni vatromet privlači mnoštvo gledatelja na ovo posebno mjesto.
Reprezentativno slavlje organizirano je na livadi Rütli u kantonu Uri iznad jezera Luzern. Događa se na istom mjestu gdje je izrečeno legendarno obećanje savezništva.
Popis proslava može se pronaći ovdje.
Što kaže legenda
Prema usmenoj predaji, te tople ljetne noći na livadi iznad jezera Vierwaldstättersee, okupljenima se obratio Werner Stauffacher.
Njegove riječi u slobodnom prijevodu glase: “Braćo, stojimo ovdje u ime Božje i jedni drugima pružamo ruke. Jedna volja, jedan cilj nas spaja: Hoćemo biti slobodni. U najdubljoj nevolji obećajemo da ćemo jedni drugima pomagati i u borbi protiv neprijatelja stajati skupa i da se nećemo nikakvoj sili pokoriti. Ako je među vama ijedan, koji nije spreman svoj život, svoje imanje i svoju krv žrtvovati, neka napusti ovaj krug!“
Nitko nije istupio i svi su šutjeli.
Tada je Stauffacher svečanom ozbiljnošću nastavio sa zakletvom:
“Onda, prijatelji moji iz Urija, Schwyza i Unterwaldena, podignite ruke na zakletvu!” Trojedni Bog je svjedok da smo zaključili štititi našu slobodu protiv svake strane sile i svake moći, za nas i za našu djecu!”
Kao sveti zbor odjeknula je zakletva u tihoj noći: “Kunemo se!”
S vremenom i tijekom stoljeća se sve više kantona pridruživalo Savezu “prakantona”, neki milom, a neki silom dok nije nastala Švicarska konfederacija kakvu danas poznajemo i u kojoj živimo.
Svi pjevaju himnu
Svečani dio proslave, kao i uvijek, počinje švicarskom himnom i svi prisutni je pokušaju zajedno otpjevati, neki s više neki s manje uspjeha. Iako je melodija svima dobro poznata, mnogi, a pogotovo prisutni stranci, ne znaju napamet tekst himne.
Da bi čitatelji mogli “držati korak“ sa Švicarcima i svojim glasom im pomoći u pjevanju tijekom proslave, donosimo sve četiri kitice himne na njemačkom jeziku, iako se na mnogim feštama pjevaju prva, druga i četvrta kitica.
Schweizer Landeshymne (Schweizerpsalm)
1. Strophe
Trittst im Morgenrot daher,
Seh’ich dich im Strahlenmeer,
Dich, du Hocherhabener, Herrlicher!
Wenn der Alpenfirn sich rötet,
Betet, freie Schweizer, betet!
Eure fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
2. Strophe
Kommst im Abendglühn daher,
Find’ich dich im Sternenheer,
Dich, du Menschenfreundlicher, Liebender!
In des Himmels lichten Räumen
Kann ich froh und selig träumen!
Denn die fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
3. Strophe
Ziehst im Nebelflor daher,
Such’ich dich im Wolkenmeer,
Dich, du Unergründlicher, Ewiger!
Aus dem grauen Luftgebilde
Tritt die Sonne klar und milde,
Und die fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
4. Strophe
Fährst im wilden Sturm daher,
Bist du selbst uns Hort und Wehr,
Du, allmächtig Waltender, Rettender!
In Gewitternacht und Grauen
Lasst uns kindlich ihm vertrauen!
Ja, die fromme Seele ahnt,
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
Pjesmu Schweizerpsalm komponirao je 1841. godine Albert (P. Alberich) Zwyssig (1808-1854), fratar samostana u Wettingenu, na njemački tekst Leonharda Widmera (1808-1868). Pjesma je tek 1961. godine proglašena švicarskom himnom. Do tada je švicarska himna bila Heil dir Helvetia, a pjevala se na melodiju God Save the Queen.
Piše: Zvonimir Mitar
Dodatni izvor: my Switzerland
Fotografija: Pexels/allPhoto Bangkok, AGZ, Internet
